Naslov
Profesionalno sagorijevanje medicinskih sestara u skrbi za palijativnog bolesnika
(Professional burn out of nurses in the care of a palliative patient)

Autori
Neuberg, Marijana ; Kozina, Goran ; Meštrović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
2.simpozij palijativne skrbi Našice / Gašić, Mario - Našice : Hrvatska udruga medicinskih sestara, 2017, 10-10

ISBN
978-953-6281-20-6

Skup
2.simpozij palijativne skrbi s međunarodnim sudjelovanjem, Našice

Mjesto i datum
Našice, Hrvatska, 05.10.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sagorijevanje medicinskih sestara ; palijativna skrb
(nurses burn out ; palliative care)

Sažetak
Medicinske sestre u skrbi za palijativnog bolesnika suočavaju se sa ozbiljnim bolestima i smrti, skrb je često dugotrajna, stoga medicinske sestre imaju povećan rizik za izgaranje. Ujedno medicinske sestre u palijativnoj skrbi sklone su sindromu sagorijevanja zbog nedostatka osoblja, nedostatne i neispravne opreme i pomagala za rad, nemogućnosti korištenja slobodnih dana i godišnjih odmora, nemogućnosti utjecaja na politiku ustanove i napredovanja u struci. Profesionalno sagorijevanje opisuje se kao niz tjelesnih i mentalnih simptoma iscrpljenosti, odnosno kao odložen odgovor na kronične emocionalne i interpersonalne stresne događaje, te pod tim pojmom podrazumijevamo tri dimenzije: emocionalnu iscrpljenost, depersonalizaciju i smanjeno osobno postignuće. Osobe s niskim samopouzdanjem, manjkom afirmacije, nesposobnošću postavljanja vlastitih granica te osobe koje imaju snažnu potrebu za odobravanjem od drugih, nestrpljive i one neprijateljskih crta ličnosti podložnije su, prema istraživanjima, profesionalnom sagorijevanju. Ujedno faktori kao što su: smanjeno zadovoljstvo, dugotrajan rad, niska plaća, veliki fizički zahtjevi, zbog nedostatka osoblja povećano opterećenje te minimalno obrazovanje i osposobljavanje mogu doprinijeti stresu medicinskih sestara. Medicinske sestre identificiraju instituciju kao izvor stresa« te se institucijsko funkcioniranje u objektima za skrb, kao i upravljanje ljudskim resursima mora bolje istražiti. Promicanje kulturoloških vrijednosti na radnom mjestu, posebno u jeku ekonomske nestabilnosti i smanjenih sredstava, te omogućavanje rukovodećih radnih mjesta za medicinske sestre učinkovito djeluje na smanjenje sindroma sagorijevanja. Važnost pravovremenog prepoznavanja medicinske sestre u sindromu sagorijevanja naglašavaju navedene korelacije. Naime, ukoliko se ne intervenira podrškom, promjenom radnog mjesta, slobodnim danima zasigurno će u svakodnevnom pružanju skrbi doći do konflikta s korisnikom i narušene kvalitete skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA