Naslov
Jasenovac 1945.-1947. Fotomonografija
(Jasenovac 1945-1947 Photomonography)

Autori
Mihovilović, Đorđe (Benčić, Andriana - predgovor i lektura)

Izvornik
Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2016

Ključne riječi
fotografije, koncentracijski logor Jasenovac
(photographs, Jasenovac Concentration Camp)

Sažetak
Predgovor Andriane Benčić za fotomongrafiju Jasenovac 1945.-1947. autora Đorđa Mihovilovića upozorava na širi kontekst konfliktnih ratnih sjećanja koji su obilježili europsku povijest, te jugoslavensku i hrvatsku povijest 20. stoljeća. U kontekst konfliktnih ratnih naslijeđa pozicionira se i fotografija, kojom autor Đorđe Mihovilović vješto demonstrira tijek povijesti jasenovačkih koncentracijskih logora u razdoblju od 1945. do 1947. godine, pokazujući njihovu uništenost, te prkoseći revizionističkoj tezi o poslijeratnom logoru u Jasenovcu i revizionističkom te manipulativnom uvećavanju broja umrlih u tim logorima (naime, područje logora III Ciglane bilo je uništeno). Sam autor Mihovilović među četirima izvorišnim osnovama nastanka ove fotomonografije posebno ističe želju da se suprotstavi recentnoj revizionističkoj tezi o poslijeratnom logoru u Jasenovcu koji se želi predstaviti kao mjesto masovnih zločina koje su počinili komunisti, a dok se ustaški logor (1941.-1945.) i ustaški zločini nastoje zataškati, svođenjem ustaškog logora smrti na razinu radnog logora. Predgovor Andriane Benčić, u slaganju s osnovnim tezama autora Mihovilovića i u svjesnosti o važnosti borbe protiv historijskog revizionizma poricanja zločina holokausta i genocida tijekom Drugog svj. rata, ide korak dalje te upozorava na ukupnost jugoslavenske i hrvatske povijesti 20. stoljeća, referirajući se i na činjenicu da je iz fotografija vidljiva gotovo potpuna očuvanost bivšeg ustaškog logora 5 Stara Gradiška, logora koji nastavlja postojati kao najzloglasniji politički zatvor tijekom SFR Jugoslavije, te koji služi kao logor u razdoblju Domovinskog rata 1991. i 1992. godine, nakon kojeg perioda područje Stare Gradiške biva djelomično granatirano i uništeno. Na taj način, predgovorom se koristi prilika da se putem fotografije upozori i na daljnje povijesne konflikte koji ostaju nedovoljno istraženi, nedovoljno spominjani i nedovoljno razjašnjeni u jugoslavenskoj i hrvatskoj povijesti 20.st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA