Naslov
Ekonomija u filozofskoj misli Kvirina Vasilja
(Economics in the Philosophy of Kvirin Vasilj)

Autori
Tomić, Draženko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Filozofija i ekonomija / Krznar, Tomislav - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2020, 355-365

ISBN
978-953-164-203-3

Skup
26. dani Frane Petrića simpozij Filozofija i ekonomija

Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 24.09.2017. - 27.09.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Kvirin Vasilj, filozofija, ekonomija
(Kvirin Vasilj, philosophy, ekonomy)

Sažetak
Kvirin Vasilj (1917.-2006.), jedan od najplodnijih suvremenih hrvatskih filozofa u dijaspori, bavio se i analizom kapitalističkog društvenog uređenja, ali i onim što su marksizam, socijalizam i komunizam mogli ponuditi, pa i obzirom na ekonomska pitanja. Nalazimo kako, u najširem smislu, Vasilj ekonomiju označava kao proizvođenje materijalnih dobara. Posebnost filozofā Vasiljeva usmjerenja je stav da se čovjeka nikad ne može u potpunosti svesti isključivo na ekonomsko (materijalno) biće. To bi bilo najveće moguće otuđenje čovjeka od njega samog. Kao sasvim dovoljan dokaz za svoju tvrdnju uzima činjenicu da čovjek i u obilju materijalnih dobara može biti duboko nesretan ako nije u prilici konzumirati vrednote istine, slobode i ljepote. Uz to, ako čovjek poistovjeti svoje najveće dobro s materijalnim dobrom nužno završava u nekom obliku totalitarizma, ako ni zbog čeg, a ono zbog same činjenice da želi prigrabiti što više materijalnog dobra ne obazirući se na potrebe drugih ljudi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Filozofija

Napomena
Kvirin Vasilj (1917.-2006.), one of the most prolific modern Croatian philosophers in the diaspora, dealt with the analysis of the capitalist social system, but also with what Marxism, socialism and communism could offer in terms of economic issues. We notice that, in the broadest sense, the economics in Vasilj's eyes is signified as the production of material goods. The particularity of the philosopher of Vasilj's orientation is the claim that man can never be entirely reduced to the economic (material) being. That would be the greatest possible alienation of man from himself. As a quite sufficient evidence for his claim he takes the fact that even in the greatest abundance man can be deeply unhappy if he is unable to consume the values of truth, freedom and beauty. On the contrary, if he identifies his greatest good with the material good, man must necessarily end in some form of totalitarianism, if nothing else, then because of the fact that he wants to embrace as much of that good without regard to the needs of other people.

POVEZANOST RADA