Naslov
Filozofske perspektive Krležine novele »Smrt Franje Kadavera«
(Philosophical Perspectives of Krleža’s Novella “Death of Franjo Kadaver”)

Autori
Džaja, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij "XI. Mediteranski korijeni filozofije" / Symposium "XI. Mediterranean Roots of Philosophy" / Lunić, Anita ; Matijević, Mira - Zagreb : Split : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2017, 39-40

Skup
XI. Mediteranski korijeni filozofije / XI. Mediterranean Roots of Philosophy

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 06.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Miroslav Krleža, »Smrt Franje Kadavera«, filozofija
(Miroslav Krleža, “Death of Franjo Kadaver”, Philosophy)

Sažetak
Novela »Smrt Franje Kadavera« otisnuta je prvi put 1921. godine u knjizi "Hrvatska rapsodija", da bi od 1922. godine redovito bila objavljivana u zbirci novela "Hrvatski bog Mars". Uz Franju Kadavera, postolara i crkvenog zvonara, u noveli su prikazani brojni likovi koji s Kadaverom dijele sobu u bolnici za liječenje od veneričnih bolesti, a u atmosferi koju, kao što piše Ivo Vidan u "Krležijani", »obilježuju frustracija, truljenje i nezdrava fantazija.« Kadaver je, ponovo prema Vidanovu mišljenju, »slab i žalostan lik, odan crkvi i obitelji«, lik koji se osjeća krivim zbog svoje bolesti i lik koji zastupa sljedeći stav: »Najglavnije je da je čovjek pošten, dobar i krepostan«. Međutim, Krleža se, osim na etička obilježja koja se tiču Kadavera, usredotočio i na etička obilježja koja se tiču ostalih protagonista novele. Primjerice, Toni Jokl je »zao čovjek«, ali i onaj tko se redovito bori »za svoje filozofske principe.« Osim etike, u noveli je zastupljena i filozofija religije, koja se nerijetko isprepliće s etikom. Svjedočanstvo o zastupljenosti filozofije religije i o njezinoj povezanosti s etikom pružaju sljedeći Krležini iskazi: Kadaver je bio »dobar soldat crkve katoličke«, koji je smatrao da »nam je sveta katolička dužnost« postati kreposnima. Usprkos promicanju kršćanskog svjetonazora, Kadaver je počinio samoubojstvo. No, u noveli je zastupljena i filozofija politike, što ponajprije dokazuju rasprave koje su vodili Kadaver i socijalist Mirko Krlec, zatim zabrinutost invalida Gregorića za budućnost invalidā u socijalizmu, a onda i stavovi američkog povratnika Đorđa Đuraševića o američkom razumijevanju socijalizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Novella “Death of Franjo Kadaver” was printed for the first time in 1921 in the book "Croatian Rhapsody", and since 1922 it has regularly been published in the collection of novellas "Croatian God Mars". Beside Franjo Kadaver, a shoemaker and a church bell-ringer, many characters who share a room with Kadaver in a hospital for venereal diseases are depicted in an atmosphere which is, as Ivo Vidan writes in "Krležijana", “marked by frustration, decay and unhealthy fantasy.” Kadaver is, again according to Vidan’s opinion, “a character who is weak and sad, loyal to the church and to his family”, a character who finds himself guilty for his disease and a character who represents the following attitude: “The most important is for a man to be honest, good and valuable”. However, Krleža was not only focused on Kadaver’s ethical characteristics, but on the ones belonging to other protagonists of the novella as well. For example, Toni Jokl is “an evil man”, but he is also the one who regularly fights for “his own philosophical principles.” Apart from ethics, philosophy of religion is also represented, and often intertwined with ethics in the novella. The following Krleža’s statements testify of the representation of philosophy of religion and its connection to ethics: Kadaver was “a good soldier of the catholic church” who deemed that “it is our holy catholic duty” to become valuable. In spite of his promotion of the Christian worldview, Kadaver committed suicide. However, the novella contains philosophy of politics as well, what can be primarily proved by discussions led by Kadaver and the socialist Mirko Krlec, then by the invalid Gregorić’s concern for the future of disabled people in socialism, and by the American returnee Dorđe Đurašević’s attitudes on the American understanding of socialism.

POVEZANOST RADA