Naslov
Psihosocijalne odrednice duljine života i zdravlja starijih osoba
(Psychosocial Predictors Of Survival And Health In Old Age)

Autori
Lučanin, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagrebu

Datum
28.06

Godina
2012

Stranica
141

Mentor
Vladimir Kolesarić

Ključne riječi
starije osobe ; duljina života ; zdravlje ; smrtnost ; samoprocjena zdravlja ; funkcionalna sposobnost ; socijalna podrška ; zadovoljstvo životom ; psihofizičko zdravlje ; sociodemografska obilježja
(old people, survival, health, mortality, self-assessed health, functional ability, social support, life satisfaction, psychophysical health ; sociodemographic characteristics)

Sažetak
Različiti autori navode različite pretpostavke i pokušaje teorijskog određenja odnosa dužine života i tjelesnog zdravlja, s jedne strane, i psihosocijalnih čimbenika, s druge strane. Jednako tako ni dosadašnji nalazi empirijskih istraživanja nisu potpuno podudarni. Razlike se očituju kako u ulozi tako i u značaju psihosocijalnih čimbenika za zdravlje i životni vijek starijih ljudi. Cilj ovoga rada je: ispitati empirijsku utemeljenost pretpostavki o povezanosti skupa psihosocijalnih čimbenika s duljinom života i zdravstvenim stanjem starijih osoba, te provjeriti postoje li razlike eventualnih povezanosti kod skupina ljudi s različitim sociodemografskim obilježjima. Metoda: Sudionici ovog istraživanja su 1152 starije osobe i to 769 žena i 383 muškaraca. U vrijeme prikupljanja podataka prosječna dob sudionika bila je 76, 3 godine. Sudionici su bili uključeni u tri istraživanja provedena kroz razdoblje od 19 godina, a pretpostavka za uključivanje njihovih podataka u ovo istraživanje bilo je pribavljanje vjerodostojnih informacija o datumu smrti. Svaki sudionik je prethodno odgovorio na pitanja posebno konstruiranog anketnog upitnika pojedinog istraživanja. Rezultati: Dobiveni rezultati pokazuju postojanje razlika u duljini života starijih osoba različitih sociodemografskih obilježja, odnosno da u pravilu dulje žive žene (83, 2 godine) nego muškarci (79, 6 godina). Najveća razlika duljine života u korist žena je u skupini osoba koje nikada nisu bile u braku. Istovremeno u ovoj skupini osoba ženskog spola se može zamijetiti najmanje zadovoljstvo životom. Razina obrazovanja sudionika ovog istraživanja nije se odrazila na razliku u njihovoj duljini života. Iako je korelacija duljine života i promatranih varijabli utvrđena jedino za samoprocjenu zdravlja (i to vrlo slaba) kombinacije multivarijatnih analiza pokazuju kako psihosocijalne varijable (samoprocjena zdravlja, funkcionalna sposobnost, socijalna podrška) daju značajan doprinos prognozi duljine života. Neke psihosocijalne varijable su povezane s rizikom pojave kroničnih bolesti i povreda i određuju latentni faktor „psihofizičko zdravlje“. U određenju duljine života najsnažniji doprinos daje „biološki status“, zatim „psihofizičko zdravlje“, a najmanje „psihosocijalni status“.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA