Pregled bibliografske jedinice broj: 893268
Sveučilište na Mirogoju
Sveučilište na Mirogoju // Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi - poetički, povijesni i filozofski aspekti. Program rada/sažeci izlaganja / Roksandić, Drago ; Globačnik, Matko ; Bajčeta, Vladan (ur.).
Zagreb: Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press, 2017. (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 893268 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sveučilište na Mirogoju
Autori
Cvijović Javorina, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi - poetički, povijesni i filozofski aspekti. Program rada/sažeci izlaganja
/ Roksandić, Drago ; Globačnik, Matko ; Bajčeta, Vladan - Zagreb : Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press, 2017
ISBN
978-953-175-663-1
Skup
Međunarodni znanstveni skup Desničini susreti 2017. Smrt u opusu Vladana Desnice i europskoj kulturi - poetički, povijesni i filozofski aspekti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.09.2017. - 17.09.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Mirogoj ; Sveučilište u Zagrebu ; Filozofski fakultet ; kultura sjećanja ; Julije Šajatović ; Ivan Quiquerez ; Stjepan Tropsch ; Josip Florschütz ; Gustav Šamšalović
(Mirogoj Cemetery ; University of Zagreb ; Faculty of Humanities and Social Sciences ; culture of remembrance ; Julije Šajatović ; Ivan Quiquerez ; Stjepan Tropsch ; Josip Florschütz ; Gustav Šamšalović)
Sažetak
Sveučilište u Zagrebu otvoreno je 1874., a zagrebačko groblje Mirogoj 1876. godine. Obje su ove elitne gradske i nacionalne institucije suvremenici doživljavali kao dokaz da se Zagreb, barem na simboličkoj razini, izjednačio s drugim europskim metropolama. Postavlja se pitanje gdje su na tako percipiranu groblju bila mjesta zagrebačkih sveučilišnih nastavnika, ljudi koji su stvarali i razvijali zagrebačko sveučilište od 1874. do 1918. Težište izlaganja bit će na sveučilišnim nastavnicima njemačkog jezika i književnosti, tj. na Juliju Šajatoviću, Ivanu Quiquerezu, Stjepanu Tropschu, Josipu Florschützu i Gustavu Šamšaloviću. Usporedit će se javne reakcije na njihovu smrt te položaj i izgled njihovih grobnica na Mirogoju. Naposljetku će se problematizirati pitanje njihova mjesta u današnjoj kulturi sjećanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
