Naslov
Strojno i konvencionalno prevođenje s engleskoga na hrvatski:usporedba pogrešaka
(Machine and human translation from English into Croatian: A comparison of error types)

Autori
Pavlović, Nataša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja / Stolac, Dijana ; Vlastelić, Anastazijia - Zagreb : Srednja Europa ; Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2017, 279-295

ISBN
978-953-7963-58-3

Skup
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
strojno prevođenje, konvencionalno prevođenje, analiza pogrešaka, redaktura prijevoda
(machine translation, human translation, error analysis, post-editing, revision)

Sažetak
Strojni prijevod je prijevod koji je proizveo računalni program bez čovjekove intervencije (Forcada 2010). Uvođenjem statističke metode (Koehn 2010), koja se služi analizom velikog broja tekstova na temelju vjerojatnosti, strojno prevođenje daje sve bolje rezultate. Ipak, na današnjem stupnju razvoja tehnologije, strojni prijevodi iziskuju čovjekovu redakturu ako im je svrha objavljivanje, a ne samo informiranje o sadržaju teksta (Allen 2003). Zbog potencijala za ubrzavanje i pojefinjenje prijevodnog procesa (Hutchins 2003), redaktura strojnih prijevoda sve se više primjenjuje u profesionalnoj praksi, a očekuje se da će se taj trend i nastaviti (Cronin 2013). Tako redaktura strojnog prijevoda postaje novom vještinom koja se očekuje od prevoditelja (OPTIMALE 2012). Informacije koje mogu poslužiti redaktorima strojnih prijevoda tiču se vrsta pogrešaka koje mogu očekivati u određenoj jezičnoj kombinaciji i tipu teksta, o čemu za hrvatski kao ciljni jezik još nema dovoljno istraživanja. U ovom se istraživanju provjeravaju hipoteze da se strojni prijevodi s engleskog na hrvatski razlikuju od konvencionalnih prijevoda po broju i vrstama pogrešaka te da je distribucija pogrešaka povezana s tipom teksta. Kako bi se provjerile te hipoteze, grupa prevoditelja početnika prevela je korpus izvornih tekstova koji pripadaju četirima različitim tipovima. Isti su tekstovi prevedeni i strojno. Na tako dobivenim prijevodima provedena je kvalitativna i kvantitativna analiza pogrešaka. Očekuje se da će rezultati biti relevantni za obrazovanje redaktora strojnih prijevoda te za usavršavanje sustava strojnog prevođenja, osobito za hrvatski kao ciljni jezik.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA