Naslov
Istrorumunjske etimologije. Knjiga 6: eleonimi ; ampelonimi
(Istrorumanian etymologies. Vol 6: eleonyms ; ampelonyms)

Autori
Filipi, Goran

Ostali urednici
Poldrugo, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli ; Znanstvena udruga Mediteran Pula

Grad
Pula

Godina
2017

Stranica
264

ISBN
978-953-7320-60-7

Ključne riječi
eleonimi, ampelonimi, istrorumunjski, dijalektologija, etimologija, Istra
(eleonyms, ampelonyms, istroroumanian, dialectology, etymology, Istra)

Sažetak
Šesta knjiga istrorumunjskih etimologija obrađuje eleonime (nazivi koji se tiču maslina) i ampelonime (nazivi koji se tiču vinove loze). Najveći je dio građe prikupljen osamdesetih godina prošloga stoljeća u vrijeme rada na IrLA, no građa je dobrim dijelom dopunjena tekućim terenskim i telefonskim provjerama tijekom pisanja ove knjige. Građa se sastoji od odgovora na 117 pitanja (27 u dijelu o eleonimima i 90 u dijelu o ampelonimima) što je dalo znatno veći broj oblika (više od 1000) koji se međusobno više ili manje razlikuju. Svaki se obrađeni termin potvrđuje i uspoređuje s građom iz svih istrorumunjskih leksičkih repertoara drugih autora koji su nam na raspolaganju, a do etimologijskih se rješenja dolazi usporedbom istrorumujskih oblika sa sličnim u okolnim čakavskim i slovenskim govorima u Istri ali i u čakavskim idiomima otoka Krka i Dalmacije (govori otoka Krka i Dalmacije bitni su za etimologijska rješenja mnogih ir. termina zbog kretanja Istrorumunja u povijesti), odnosno s riječima iz drugih triju rumunjskih dijalekata kada je riječ o izvornim riječima. Prikupljeni se nazivi uspoređuju i s mletačkim (prije svega istromletačkim) riječima jer su mnogi čakavizmi u istrorumunjskome mletačkog podrijetla, dok je samih mletacizama u ir. jako malo. Do čakavske, istarskoslovenske i (istro)mletačke građe dolazimo iz odgovarajućih rječnika i drugih pisanih izvora, a dobar smo dio i te građe sami prikupili. Građu iz drugih rumunjskih dijalekata navodimo samo iz izvora (isto vrijedi i za građu iz talijanskih, njemačkih, španjolskih itd. idioma). Osim o oblicima koji su predmetom naslova knjige, na jednak se način razglaba i o istrorumunjskim riječima koje su s njima na bilo koji način povezane. Kao i u cjelokupnom korpusu istrorumunjskoga leksika i u ove dvije terminologije prevladavaju riječi posuđene iz hrvatskoga. Dobar dio tih čakavizama (istro)mletačkog je podrijetla, izravnih (istro)mletacizama u obrađenom korpusu nema. Što se slovenskoga tiče, u obrađenoj je građi tek nekoliko leksema za koje bi se moglo pretpostaviti slovensko podrijetlo. Domaćih riječi nema puno, uglavnom je riječ o dijelovima sintagmi tvorenih od domaćih i stranih elemenata iz vlastita jezika ili prevođenjem odgovarajućih čakavskih sintagmi. Za mnoge slavizme nije lako utvrditi pripadaju li općem rumunjskom leksiku ili su posuđeni tek nakon što su se budući Istrorumunji izdvojili iz rumunjskoga etničkoga korpusa. Nije lako utvrditi ni je li pojedina riječ preuzeta još u Cetinskoj Krajini (odakle su budući Istrorumunji krenuli prema Krku i Istri) ili tek nakon dolaska na Krk i u Istru.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA