Pregled bibliografske jedinice broj: 889962
Tri odgovora na bol iz svijeta grčke mudrosti i pjesme
Tri odgovora na bol iz svijeta grčke mudrosti i pjesme // Osvit, 81-82 (2015), 222-233 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, stručni)
CROSBI ID: 889962 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tri odgovora na bol iz svijeta grčke mudrosti i pjesme
(Three Answers on Pain from the World of Greek Philosophy and Poetry)
Autori
Matičević, Ivan
Izvornik
Osvit (1024-6150) 81-82
(2015);
222-233
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
bol, Homer, Pindar, Platon, Teokrit, tragedija, bog
(pain, Homer, Pindar, Plato, Theocritus, tragedy, god)
Sažetak
U radu se predstavlja poimanje boli u grčkoj filozofiji i u grčkome svijetu. Grčki bogovi nisu bili nikakve tajnovite i mračne sile koje su obitavale u šumama ili na osamljenim mjestima. Mjesto života ljudi i bogova u staroj Grčkoj je bio polis. Ipak, kako se ovaj lucidan i neustrašivi grčki duh nosio s prekomjernom boli izazvanom prirodnim katastrofama, obiješću tiranina ili bogataša? Često o Grcima imamo sliku kao nepobjedivim atletama, vojnicima, filozofima, prožetima vedrinom života i mladosti u jedinstvu uma i prirode, a zaboravljamo drugu stranu medalje, koju će ovaj rad pokušati osvijetliti i predstaviti tri pokušaja shvaćanja boli kroz grčko pjesništvo i grčku filozofiju. Kršćansko poimanje boli drugačije je od grčkoga gledanja na ovaj problem. Budući da je Riječ Božja postala meso (tijelo) ona je iskusila ponajveću mjeru ljudske boli svojom smrću na križu i boli dala smisao svojim uskrsnućem. Bol i patnja za kršćanina nisu neosvojivi bedemi, nego, budući da ih je Bog koji je postao čovjekom pobijedio svojom smrću i uskrsnućem, utočište svakoga kršćanina u boli je upravo Kristov križ. Grčko poimanje i viđenje boli razlikuje se od kršćanskog, već od toga da Grci nisu imali osobnog spasitelja koji bi ih iskupio i oslobodio njihovih grijeha. Štoviše, nepouzdano je govoriti o grijehu u cjelini grčkog svijeta. Prvotno značenje ove imenice je pogrješka, ali ne i grijeh u moralnom smislu ili u smislu pobune protiv autoriteta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb