Naslov
Kasna hemoragijska bolest dojenčeta zbog nedostatka vitamina K
(Late haemorrhagic disease of infants due to vitamin K deficiency)

Autori
Krželj, Vjekoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
XX Seminar Pedijatrijska škola Srbije / Bogdanović Radovan ; Radlović, Nedeljko - Beograd : Udruženje pedijatara Srbije, 2017, 74-76

ISBN
978-86-85527-22-7

Skup
XX Seminar Pedijatrijska škola Srbije

Mjesto i datum
Zlatibor, Srbija, 18.06.2017. - 24.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vitamin K, hemoragijska bolest novorođenčeta, prevencija
(Vitamin K, hemorrhagic disease of the newborn, prevention)

Sažetak
Hemoragijska bolest novorođenčeta (HBN) je stečena bolest koja nastaje zbog primarnog nedostatka vitamina K uslijed : slabog transplacentarnog prijelaza vitamina K u trudnoći, niskih koncentracija vitamina K u majčinom mlijeku te nedostatnoj proizvodnji vitamina K u crijevnoj bakterijskoj flori dojenčeta. Sekundarni nedostatak vitamina K se javlja u novorođenčadi majki koje su se tijekom trudnoće liječile varfarinom, antiepilepticima, tuberkulostaticima i ostalim antibioticima. Kod sekundarnog oblika bolesti naročito treba obratiti pozornost na proljeve dulje od 7 dana, malapsorpciju, dugotrajnu žuticu te primjenu antibiotika i antikoagulansa iz varfarinske skupine dulje od 14 dana. Osim ove novorođenčadi, za razvoj HBN rizične su i nedonoščad, nedostaščad, dojenčad koja se hrani isključivo majčinim ili ženinim mlijekom, asfiktična novorođenčad te ostala teško bolesna i/ili visoko neurorizična dojenčad. HBN se može definirati kao krvarenje koje se češće javlja u dojenčadi na prirodnoj prehrani, pretežno u ranom ali i u cijelom dojenačkom razdoblju, uzrokovano primarnim ili sekundarnim nedostatkom vitamina K, karakterizirano poremećajima zgrušavanja koji se korigiraju primjenom vitamina K. Danas su poznata tri oblika HBN. Rani oblik se javlja u prva 24 sata nakon rođenja, klasični od 2. do 7. dana nakon rođenja i najčešće se manifestira kao gastrointestinalno i kožno krvarenje te kasni oblik koji se javlja od 8. dana nakon rođenja tijekom prvih 12 tjedana života, ali i tijekom cijelog dojenačkog razdoblja. U Hrvatskoj se profilaksa HBN sustavno provodi od 1994. godine. 2015. godine su objavljene dopunjene smjernice zbog potrebe učinkovitije prevencije kasnog oblika HBN. Prema navedenim preporukama u Hrvatskoj sva novorođenčad trebaju dobiti vitamin K1 jednokratno intramuskularno neposredno (1 do 2 sata) nakon rođenja. Novorođenčad porodne mase do 1500 grama treba primiti 0, 5 mg, a ona iznad 1500 grama 1 mg vitamina K1. Novorođenčad roditelja koji ne pristaju na intramuskularnu primjenu vitamina K1 treba dobiti peroralno 1-2 mg vitamina K1 registriranog za intravensku primjenu neposredno (1 do 2 sata) nakon rođenja odnosno s prvim obrokom. Rizična novorođenčad za HBN trebaju od 8. dana života do navršenih 12 tjedana primati 25 µg vitamina K1 i 400 IJ vitamina D3 peroralno jednom dnevno. Rizična novorođenčad i sva dojenčad hranjena zamjenskim mlijekom za dojenčad trebaju nakon rođenja dobiti profilaksu vitaminom K1, nakon čega u dojenačkom razdoblju ne iziskuju profilaktičku primjenu vitamina K.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA