Naslov
SMJERNICE ZA PREVENCIJU HEMORAGIJSKE BOLESTI NOVOROĐENČETA -KRVARENJA NASTALOG ZBOG NEDOSTATKA VITAMINA K
(GUIDELINES FOR THE PREVENTION Haemorrhagic Disease of the Newborn - The bleeding resulting from vitamin K deficiency)

Autori
Milan Stanojević, Ernest Bilić, Marija Bucat, Srđana Čulić, Boris Filipović Grčić, Snježana Gverić Ahmetašević, Vjekoslav Krželj, Julije Meštrović, Vesna Milas, Jelena Roganović

Izvornik
Gynaecologia et perinatologia (1330-0091) 24 (2015), 2; 71-76

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
vitamin K, dojenčad, prevencija, hemoragijska bolest novorođenčeta
(Vitamin K, infant, prevention, hemorrhagic disease of the newborn)

Sažetak
Cilj. Aktualizirati prevenciju hemoragijske bolesti novorođenčeta (HBN) ili krvarenja nastalog zbog nedostatka vitamina K u dojenačkom razdoblju sukladno novijim preporukama i praksi u svijetu. Materijal i metode. Već više od 50 godina Američka pedijatrijska akademija preporučuje intramuskularnu primjenu 0, 5 mg do 1, 0 mg vitamina K1 u novorođenačkom razdoblju, što je ponovila u svome najnovijem stajalištu od 2003. godine. U Hrvatskoj se navedena profilaksa sustavno provodi od 1994. godine nakon preporuka ad hoc skupine stručnjaka Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog perinatološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora. U međuvremenu je ustanovljeno da jednokratna intramuskularna (im.) primjena vitamina K1 u novorođenačkom razdoblju ne štiti isključivo dojenu djecu od kasnog oblika hemoragijske bolesti novorođenčeta (najčešće od 2. do 13. tjedna života), koja se u većine dojenčadi manifestira kao intrakranijalno krvarenje koje može biti fatalno ili dovesti do teških neurorazvojnih posljedica. Osim toga neki roditelji su zabrinuti zbog mogućih komplikacija im. injekcije, a stručna javnost se je uznemirila nakon retrospektivnog istraživanja kojim je postavljena sumnja na povezanost između im. injekcije vitamina K1 i pojave leukoza i drugih malignoma u djece u dobi od 6 godina, koje je kasnije opovrgnuto. U nekim je zemljama dokazano da se peroralnom (po.) primjenom malih dnevnih doza vitamina K1 od 2. do 13. tjedna u isključivo dojene djece može značajno smanjiti učestalost kasnog oblika HBN. Sličan učinak je postignut i po. primjenom 1 mg vitamina K1 od 2. do 13. tjedna, ali su protivnici te metode prigovarali zbog prekomjerno visokih koncentracija vitamina K1 u plazmi dojenčadi nakon primjene jednokratne visoke doze. Uz niske dnevne doze vitamina K u nekim se zemljama primjenjuje u istom razdoblju i vitamin D 3 u dozi od 400 IJ sukladno preporukama Američke pedijatrijske akademije. Zaključak. U Hrvatskoj bi postojeće preporuke trebalo prilagoditi najnovijim preporukama prema kojima neposredno nakon rođenja sva novorođenče treba dobiti 0, 5 mg do 1, 0 mg vitamina K1 im. i nakon toga isključivo dojena i rizična novorođenčad od 8. dana do 13. tjedna života po. 25g/dan vitamina K1 i 400 IJ vitamina D 3.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA