Naslov
Sedra na rijeci Zrmanji kao nedovoljno istraženi i valorizirani geomorfološki fenomen
(Tufa on the Zrmanja River as an underrepresented and valorized geomorphological phenomenon)

Autori
Veverec, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Buzjak, Nenad ; Paar, Dalibor - , 2017, 56-57

ISBN
978-953-6076-35-2

Skup
Međunarodni znanstveno-stručni skup "Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima"

Mjesto i datum
Perušić, Hrvatska, 18.02.2017. - 19.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sedra, Zrmanja, geomorfološki fenomen, geobaština
(tufa, Zrmanja, geomorphological phenomenon, geoheritage)

Sažetak
Zrmanja je fluviokrška rijeka koja obiluje sedrom čije taloženje stvara najrazličitije geomorfološke oblike. Sedra u Zrmanji je proučavana s biološkog (Matoničkin i Pavletić 1961), geokemijskog i petrografskog (Pavlović i sur. 2002) aspekta dok je njezin postanak i razvoj nedovoljno istražen. Danas su sedrene naslage u okviru geolokaliteta NP Plitvička jezera, NP Krka te Geoparka Papuk prepoznate kao geomorfološke tvorbe iznimne univerzalne vrijednosti, zbog čega su ta područja stavljena pod visoku razinu zaštite. Cilj rada je doprinijeti znanju o potrebi očuvanja sedre na rijeci Zrmanji, potaknuti sustavno istraživanje ovog geomorfološkog fenomena, istaknuti njezinu znanstvenu, obrazovnu, estetsku i ekonomsku vrijednost kao geobaštine i ukazati na važnost njezine zaštite radi očuvanja georaznolikosti. Slijev rijeke Zrmanje nalazi se na području Dinarskog krškog pojasa, koje je najvećim dijelom građeno od vapnenaca i dolomita. Geološka građa terena, složen hidrogeološki sustav krškog područja, klima, fizikalno- kemijska svojstva vode te prisutnost biljnih organizama i algi glavni su čimbenici za nastanak sedre u rijekama. Narušavanjem spomenutih čimbenika, npr. zbog onečišćenja vode ili klimatskih promjena, može doći do poremećaja procesa sedrenja ili čak do potpunog prestanka rasta sedre. Zbog lakoće oštećivanja, uništavanja i trajnog nestanka, sedra je neobnovljiv ili vrlo sporo obnovljiv geomorfološki fenomen. Zato je sedru na rijeci Zrmanji potrebno očuvati i održati proces sedrenja aktivnim. Sedra je terestički i izrazito porozni vapnenac koji nastaje na slapovima rijeka i jezera (Tišljar 2001). Taloženjem sedre u rijeci Zrmanji nastaju različiti oblici sedrenih naslaga, a najzastupljeniji su T-pragovi, sedrene barijerice i sedrene barijere (Pevalek 1953, Pavletić 1960). Njihovim rastom nastaju prepreke na rijeci preko kojih se prelijeva voda, tvoreći vodopade i slapove. U toku rijeke Zrmanje nalazi se pet velikih sedrenih slapova, kao potencijalnih odabira geomorfoloških lokaliteta: Buk kod Palanke, Visoki buk, Ogari buk, Berberov buk i Jankovića buk. Do znanstvenih spoznaja o paleookolišu, paleoklimi i geokronologiji moguće je doći analizama iz sedre, koje su vršene na rijeci Zrmanji. Rezultati istraživanja pokazali su povišene koncentracije ekotoksičnih metala u sedri (Cukrov i Lojen 2010), što ukazuje da se antropogeni utjecaj na riječni okoliš nikako ne smije zanemariti. Datiranjem sedrenih naslaga metodom 14C (Horvatinčić i sur. 2012) potvrđeno je nastajanje sedre u holocenu. Obrazovna vrijednost sedre kao gemorfološkog fenomema korisna je u razumijevanju procesa sedrenja i postanaka različitih sedrenih oblika koji, osim estetske vrijednosti, doprinose i georaznolikosti, najvažnijem čimbenika u promidžbi geoturizma. Kanjonski dio toka rijeke Zrmanje, od Obrovca do ušća u Novigradsko more, zaštićen je u kategoriji značajnog krajobraza, cijeli tok je određen kao područje ekološke mreže, dok je desna obala uzvodno od Berberi buka dio PP Velebit. Unutar tih područja sedra nije primjereno zaštićena jer se njezinim uništavanjem trajno mijenja izgled krajobraza i ugrožava georaznolikost. Podizanjem razine informiranosti i obrazovanja o ekološkoj i društvenoj vrijednosti sedre na rijeci Zrmanji iskoristio bi se njezin potencijal te istovremeno ukazala i potreba za očuvanjem i zaštitom. Da bi se sedra kvalitativno vrednovala, potrebno je provesti inventarizaciju i evaulaciju potencijalnih geomorfoloških lokaliteta, kako bi se utvrdila vrijednost pojedinih sedrenih naslaga. Tada bi bilo moguće potaknuti nadležne institucije da u sustav zaštite uključe i pojedine lokalitete sedre na rijeci Zrmanji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA