Pregled bibliografske jedinice broj: 887058
INDIVIDUALNE I RODNE RAZLIKE U UŽIVLJENOSTI U GLAZBU
INDIVIDUALNE I RODNE RAZLIKE U UŽIVLJENOSTI U GLAZBU, 2015., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 887058 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
INDIVIDUALNE I RODNE RAZLIKE U UŽIVLJENOSTI U GLAZBU
(INDIVIDUAL AND GENDER DIFFERENCES IN ABSORPTION IN MUSIC)
Autori
Trupković, Lana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.01
Godina
2015
Stranica
32
Mentor
Butković, Ana
Ključne riječi
uživljenost u glazbu, osobine ličnosti, empatija, rod
(absorption in music, personality factors, empathy, gender)
Sažetak
Uživljenost u glazbu odnosi se na sposobnost i volju pojedinca da bude uvučen u emocionalno iskustvo potaknuto glazbom. Sandstrom i Russo (2013) razvili su Skalu uživljenosti u glazbu za mjerenje ovog konstrukta. U predistraživanju, skalu smo preveli te provjerili njezine metrijske karakteristike. Dobivena je jednofaktorska struktura i zadovoljavajuće metrijske karakteristike za hrvatski uzorak (N=87). Provedeno je online istraživanje kojem je cilj bio ispitati postoje li individualne i rodne razlike u uživljenosti u glazbu. Broj sudionika pri statističkoj analizi mijenjao se s obzirom na broj upitnika koji su ispunili (N= 416 do 366). Ispitali smo je li uživljenost u glazbu povezana s osobinama ličnosti petofaktorskog modela mjerenim pomoću BFI te s empatijom i njezinim subskalama mjerenim pomoću PROLI_Empatija. Pokazalo se kako se sudionice u odnosu na sudionike više uživljavaju u glazbu. Uživljenost u glazbu pokazala se značajno pozitivno povezana s empatijom, kognitivnom empatijom i emocionalnom empatijom te s otvorenosti prema iskustvu. Na poduzorku sudionica i sudionika dobivena je pozitivna povezanost uživljenosti s empatijom i emocionalnom empatijom te s otvorenosti. Na poduzorku sudionika dobivena je i pozitivna povezanost s kognitivnom empatijom. Nije pronađena povezanost uživljenosti u glazbu s ekstraverzijom, ugodnosti i savjesnosti. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza koja je pokazalo kako su rod, otvorenost prema iskustvu i kognitivna empatija najbolji prediktori uživljenosti u glazbu, a zajedno objašnjavaju 32% varijance kriterija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija