Naslov
O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata
(On language and identities of Croatian adolescents)

Autori
Skelin Horvat, Anita

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Srednja Europa

Grad
Zagreb

Godina
2017

Stranica
186

ISBN
978-953-7963-57-6

Ključne riječi
jezik, identitet, mladi, jezični stilovi, jezični varijeteti
(language, identity, young, language styles, varieties)

Sažetak
U knjizi O jeziku i identitetima hrvatskih adolescenata fokus je na analizi načina na koje mladi u Hrvatskoj konstruiraju svoje identitete u jeziku i kroz upotrebu jezika. Na temelju iscrpnoga metalingvističkoga korpusa sakupljenoga anketiranjem oko 600 ispitanika, a u kojemu mladi ispitanici opisuju svoje jezično ponašanje i daju objašnjenja svojega ponašanja analiziraju se načini kako ovisno o kontekstima adolescenti upotrebljavaju najrazličitije jezične stilove, elemente i dr. za gradnju raznolikih identiteta, npr. dobnih, grupnih, regionalnih i lokalnih te urbanih. U uvodnom poglavlju ističe se cilj samoga istraživanja. U prvim poglavljima knjige prikazuju se pojedini teorijski pristupi mladima i mladosti, pitanjima identiteta primarno u okvirima humanističkih disciplina s naglaskom na teorije i načine promišljanja identiteta u sociolingvistici te mogući načini definiranja jezika mladih kao i opis glavnih elemenata ovoga vrlo specifičnoga varijeteta. U 1. poglavlju pod naslovom Tko su mladi? daje se prikaz nekih najpoznatijih socioloških i kulturoloških teorija mladih te prikaz sociolingvističkih teorija koje se odnose na bavljenje jezikom u odnosu na dob govornika. U drugome poglavlju predstavljaju se suvremene teorije identiteta te se posebno obrađuje odnos jezika i identiteta problematizirajući suvremene primarno sociolingvističke i lignvističkoantropološke pristupe ovome odnosu. U posebnom se potpoglavlju ističe odnos jezika i identiteta mladih. Treće poglavlje naslovljeno je Jezik mladih i u njemu se donose prikazi nekih poznatih istraživanja jezika mladih na engleskome, talijanskome, švedskome i dr. europskim jezicima. Zatim se na temelju dijela analize vlastitoga korpusa sakupljenoga upitnikom analizira hrvatski jezik mladih ističući koja bi to bila osnovna obilježja takvoga dobi obilježenoga jezika. Zasebno potpoglavlje bavi se problemom određivanja jezika mladih kao stila, varijeteta, lekta i inoga. U četvrtome poglavlju predstavljena su istraživačka pitanja, razrađen cilj istraživanja te opisana metoda istraživanja. Sljedeće poglavlje donosi deskriptivne podatke o ispitanicima uključujući sociodemografske podatke o dobi, podrijetlu, rodu, kulturnim obilježjima suvremenih mladih te poseban dio koji se odnosi na jezike kojima se mladi služe. Središnji je dio knjige usmjeren na deskriptivno-interpretativne analize korpusa, odnosno na analizu promišljanja mladih o vlastitome jeziku i jezičnome ponašanju s ciljem da se pokaže kako suvremeni hrvatski adolescenti upotrebljavaju jezične elemente koji su im na raspolaganju u konstruiranju svojih različitih identiteta. Ovaj središnji dio čine poglavlja od šestoga do osmoga. U šestom poglavlju analizira se upotreba jezika mladih odnosno kojim varijetetima hrvatskoga jezika se služe ovisno o raznolikim kontekstima koje oblikuju mjesto komunikacije, sugovornici, i sl. U tom se poglavlju također upotrebom različitih interpretativnih i deskriptivnih te kvantitativnih statističkih podataka zaključuje o tome kako se, kojim jezičnim varijetetima u kojim kontekstima koriste mladi. Sedmo poglavlje s naslovom Kako mladi jezikom konstruiraju identitete? donosi deskriptivno- interpretativnu analizu korpusa sačinjenoga od metalingvističkih promišljanja mladih. Na temelju tih promišljanja mladih zaključuje se o tome kako se raznolikim varijetetima služe za konstruiranje različitih identiteta, dobnih (prvenstveno identitet mladosti), urbanih, rodnih i inih. U istome se poglavlju analiziraju i metalingvistički elementi kojima se mladi služe te jezični stavovi. U zaključnim poglavljima analizu se smješta u šire okvire suvremenih teorijskih promišljanja o odnosu jezika i identiteta. Osmo je poglavlje pod naslovom Hrvatski adolescenti kao “vrsni sociolingvisti”? zaključno poglavlje u kojemu se promišljanja jezika mladih ispitanika teorijski problematizira u okvirima suvremenih pristupa odnosu jezika i identiteta. U zaključku se donose pitanja koja su se otvorila samim istraživanjem.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA