Pregled bibliografske jedinice broj: 885695
Vegetacija okolice Sungera (Gorski kotar)
Vegetacija okolice Sungera (Gorski kotar), 2003., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 885695 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vegetacija okolice Sungera (Gorski kotar)
(Vegetation of the surroundings of Sunger village (Gorski kotar))
Autori
Jeran, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
08.07
Godina
2003
Stranica
90
Mentor
Topić, Jasenka
Ključne riječi
Sungerski lug ; vegetacija ; flora ; cret ; jela ; travnjačke zajednice ; Gorski kotar
(Sungerski lug ; vegetation ; flora ; bog ; silver fir ; grassland communities ; Gorski kotar)
Sažetak
Vegetacijska istraživanja okolice Sungera u Gorskom kotaru provedena su u srpnju 2001.g. i tijekom vegetacijske sezone 2002.g. Za fitocenološke snimke odabrana je 31 ploha. Utvrđeno je 9 asocijacija: 2 šumske (Blechno-Abietetum i Abieti-Fagetum), 6 travnjačkih (Arrhenatheretum elatioris, Bromo-Plantaginetum, Alchemillo-Trisetetum, Festuco-Agrostetum, Arnico-Nardetum, Genisto-Callunetum), asocijacija sječina (Telekietum speciosae) ; te sastojine močvarne vegetacije (reda Phragmitetalia) i sastojine cretne vegetacije, koja pripada prijelaznom tipu cretova (razred Scheuchzerio-Caricetea fuscae), na što upućuje dominacija mahova tresetara (Sphagnum sp. div.). Cretna vegetacija nalazi se u različitim fazama sukcesije prema okolnoj šumskoj zajednici. Utvrđeni su i prijelazni stadiji biljnih zajednica u razvoju vegetacije područja. Ukupno su zabilježene 324 vrste viših biljaka, od čega ih je 17 ugroženo, endemično, rijetko ili zaštićeno. Imena svih vrsta upisana su u bazu podataka CROFlora 2.5. U svrhu ispitivanja florističke sličnosti istraživanih ploha podaci su statistički obrađeni klasterskom analizom, a raspodjela ploha karakterizirana pomoću vrijednosti Ellenbergovih ekoloških indeksa. Pri razdvajanju istraživanih ploha u travnjačke i šumske tipove zajednica, glavnu ulogu imao je intenzitet svjetlosti, a zatim temperatura i vlaga. Unutar tih skupina na daljnje razdvajanje najviše je utjecala kiselost podloge, a unutar skupine šumske vegetacije još i količina dušika u tlu, temperatura i vlaga.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Biologija