Naslov
Kartografski izvori geografskih podataka o ranonovovjekovnom Novigradu
(Cartographic sources of information about early Modern Novigrad)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Novigrad nekad i sad

Urednik/ci
Kaštela, Slobodan

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ; Matica hrvatska ; Općina Novigrad

Grad
Zadar

Godina
2016

Raspon stranica
260-291

ISBN
978-953-331-142-5

Ključne riječi
Novigrad, Zadar, kartografija, geografija
(Novigrad, Zadar, cartography, geography)

Sažetak
Novigrad je ranom novom vijeku imao istaknutu geostratešku ulogu u blizini tromeđe Mletačke Republike, Osmanlijskog Carstva i Habsburške Monarhije. Ta je uloga ponajprije proizlazila iz njegovoga geografskog položaja na dodiru transverzale koja je dolinom Zrmanje spajala gorski i jadranski prostor s sjeveroistočnojadranskom prometnom longitudinalom. O značenju Novigrada svjedoče brojni kartografski izvori, ponajprije oni koji su nastali u mletačkim i zadarskim kartografskim radionicama. Istraživanjem izvorne kartografske građe utvrđeno je da stare karte nisu bile samo zrcala geografskih spoznaja o ranonovovjekovnom Novigradu već i rezultat namjere mletačkih državnih i pokrajinskih vlasti da upravljaju svim relevantnim podatcima kako bi planirali političke i vojne operacije te prateće gospodarske aktivnosti ali i kako bi demonstrirali svoju prisutnost u predvorju zapadnih osmanlijskih posjeda. Korisnici preglednih geografskih karata cijele Dalmacije ili samo njezinoga sjevernog dijela trebali su dobiti jasnu predodžbu o Novigradu kao ključu kojim je zatvorena mogućnost osmanlijskog prodora na sjeverni Jadran. Kratkotrajna osmanlijska okupacija Novigrada tijekom Kandijskog rata isprovocirala je mletačku vojnu intervenciju i popratnu organizaciju parcijalne geodetske izmjere koja je rezultirala detaljnim kartografskim prikazima toga hrvatskoga primorskog gradića. Ti prikazi omogućuju rekonstrukciju lokalne geomorfologije i hidrologije, tipologije naselja i, konačno, prostorne organizacije novigradskoga područja. Prikazi Novigrada tijekom 18. st. na preglednim geografskim (korografskim) i topografsko-katastarskim kartama postupno su kvalitetom bili sve bolji, premda umnogome „u sjeni“ kartografskih predložaka s kraja 17. i početka 18. st. nastalih u vrijeme Morejskoga i Drugoga Morejskog rata. Prekretnica u pogledu kvalitete i kvantitete geografskog sadržaja na kartografskim prikazima Novigrada nastupa tek dvadesetih godina 19. st. Od tada je novigradsko područje prikazivano na modernim pomorskim i topografskim kartama te katastarskim planovima koje su nastale kao rezultat sustavnih i znanstveno utemeljenih izmjera. Stoga su te karte vjerodostojni i relevantni službeni dokumenti s pomoću kojih je moguće upoznavati osnovna geografska obilježja, pouzdano utvrđivati prostorne odnose, planirati odgovarajuće društvene i gospodarske aktivnosti te odabirati osnovu za različite tematske kartografske prikaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA