Naslov
Pripovijedanje nacije u povijesnim tragedijama Mirka Bogovića
(Narration of the Nation in Mirko Bogović’s Historical Tragedies)

Autori
Priante, Monica

Izvornik
Cris: časopis Povijesnog društva Križevci (1332-2567) XVIII (2016), 1/2016.; 67-73

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Mirko Bogović ; Hrvatski narodni preporod ; izgradnja nacionalne zajednice ; nacionalni narativi u dramskim tekstovima
(Mirko Bogović ; Croatian National Revival ; development of a national community ; national narratives in dramatic texts)

Sažetak
Tijekom devetnaestoga stoljeća unutar preporodnih pokreta razvija se novi narativni politički stil, udaljen od ranijih zamršenih filozofsko-teorijskih traktata. U prvi plan dolazi politički stil emocija, a ne više toliko racionalnosti. To je stil mitografske sugestije, simbola, pripovijesti, alegorija. Iz analize zapleta književnih tekstova (poezije, tragedija, romana, kazališnih komada, opernih libreta) proistječe da se učestalo pojavljuju određeni simboli i narativne figure kojima se nastoji ostvariti snažnu privrženost novim domoljubnim idejama. U konkretnom slučaju analizirat ću tri drame Mirka Bogovića: Frankopan (1856.), Stjepan posljednji kralj bosanski (1858.) i Matija Gubec, kralj seljački (1859.). Bogović u te drame unosi ideale i vrijednosti povezane s prikazom nacionalne zajednice, te ih ostvaruje na posebno prihvatljiv način zahvaljujući pripovjednom zapletu i povijesnom ambijentu u koje ih smješta. Tako da se može zaključiti da Bogović, kao i drugi hrvatski i europski intelektualci toga razdoblja, izborom povijesne tematike u pozadini svojih djela pronalazi način na koji se može polemički pratiti usud vlastite zemlje i iznijeti vlastiti stav prema onovremenim hrvatskim društvenim i političkim pitanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA