Pregled bibliografske jedinice broj: 882069
Jezična kompetentnost i osviještenost budućih učitelja
Jezična kompetentnost i osviještenost budućih učitelja // Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja / Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija (ur.).
Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2017. str. 17-29 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 882069 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezična kompetentnost i osviještenost budućih učitelja
(Language competence and awareness of future teachers)
Autori
Aladrović Slovaček, Katarina ; Čosić, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja
/ Stolac, Diana ; Vlastelić, Anastazija - Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL) ; Srednja Europa, 2017, 17-29
ISBN
9789537963583
Skup
Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 12.05.2016. - 14.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezične kompetencije, hrvatski jezik, učenje jezika, učitelj
(linguistic competence, Croatian language, the process of learning language, teacher)
Sažetak
Jedan od temeljnih ciljeva nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj, ali i srednjoj školi jest razvoj jezičnih kompetencija. Jezična kompetencija (osposobljenost, stručnost) podrazumijeva znanje o jeziku i znanje jezika (Pavličević-Franić 2011). Jezična (lingvistička) kompetencija podrazumijeva znanje jezičnih pravila i normi na teorijskoj razini dok jezično-komunikacijska (komunikacijska) kompetencija podrazumijeva uporabnu razinu jezika na svim razinama: glasovnoj, gramatičkoj, leksičkoj i tekstnoj. Istraživanja pokazuju da je već u procesu ranoga učenja hrvatskoga jezika (osnovna škola) učenicima bolje razvijena jezična, nego jezično-komunikacijska kompetencija (Aladrović Slovaček 2013), što nerijetko rezultira slabom funkcionalnom pismenošću. Pojam jezične kompetencije usko je povezan s pojmom jezične svjesnosti koji podrazumijeva znanje o jeziku te svjesnu osjetljivost i percepciju u procesu jezičnoga učenja, poučavanja i uporabe, odnosno razumijevanje kako jezik funkcionira te kako ljudi uče i upotrebljavaju jezik. Upravo zbog slabije jezične osposobljeni tijekom školovanja, kod nekih se učenika pojavljuje i „strah od jezika“ (Jelaska 2005) ili vrlo negativan stav prema učenju jezika, što također dovodi do lošije funkcionalne pismenosti. S obzirom na sve navedeno, može se zaključiti kako je uloga učitelja u procesu učenja i poučavanja jezika jako važna jer će o načinu njegova rada uvelike ovisiti rezultati, ali i stavovi učenika. Upravo zato cilj je ovoga rada utvrditi razinu jezičnih kompetencija studenata učiteljskog studija te ispitati njihove stavove prema učenju i poučavanju materinskoga (hrvatskoga) jezika, odnosno utvrditi njihovu jezičnu osviještenost. Za potrebe istraživanja konstruiran je Test jezičnih kompetencija te Upitnik o stavovima čiji su rezultati poslužili za utvrđivanje razlike u rezultatima lingvističke i komunikacijske kompetencije, ali i za analizu stavova i očekivanja, odnosno jezične osviještenosti. Istraživanjem su obuhvaćeni studenti učiteljskog studija u Zagrebu i Petrinji (N = 140) na drugoj godini studija. Rezultati su pokazali kako ne postoji značajna razlika u rezultatima između lingvističke i komunikacijske kompetencije, a studenti prosječno rješavaju 60 % testa te imaju visoku razinu jezične osviještenosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
