Naslov
Hrvatski katolicizam 19. stoljeća
(Croatian catholicism of the 19th century)

Autori
Slišković, Slavko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u "dugom" 19. stoljeću

Urednik/ci
Švoger, Vlasta ; Turkalj, Jasna

Izdavač
Matica hrvatska

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
225-252

ISBN
978-953-341-029-6

Ključne riječi
Katolicizam, hrvatske zemlje, hrvatski narodni preporod, 19. stoljeće, politika, biskupije, redovničke zajednice
(Catholicism, Croatian countries, Croatian national renaissance, 19th century, politics, dioceses, religious communities)

Sažetak
Formiranje hrvatske nacije i njezini integracijski procesi u 19. stoljeću uvelike su slični onima koje su prolazile druge nacije u želji za oblikovanjem vlastitog identiteta i s njim povezanih kulturnih, političkih i znanstveno-obrazovnih ustanova. U njihov je nastanak Katolička crkva nesebično ulagala svoje intelektualne sposobnosti, materijalne mogućnosti i fizičke snage. Nakon višestoljetnih promjena vlastitih struktura najvećim dijelom uzrokovanih društveno- političkim prilikama u ovom je vremenu Crkva u Hrvata na razini biskupija i redovničkih zajednica doživjela provedbu novoga administrativnog ustroja čime je udaren čvrst temelj na kojemu su izgrađene i današnje hrvatske crkvene strukture. Na obrazovnom se polju prije svega trudila oko intelektualne formacije vlastitih službenika, ali je njezin školski sustav većim dijelom bio otvoren i široj javnosti. Osobit doprinos laičkom obrazovanju dali su redovnici, a gotovo kompletno žensko školstvo bilo je plod rada raznih kongregacija redovnica. Predstavnici višeg klera istaknuli su se kao pokretači i dobročinitelji gotovo svih visokoškolskih, znanstvenih i kulturnih institucija. Mecenatstvo Josipa Jurja Strossmayera daleko je nadilazilo granice njegove Bosanske i srijemske biskupije, pa čak i vlastitog naroda i konfesije. Najvećim dijelom njegovom zaslugom Zagreb je postao obrazovna, znanstvena i kulturna metropola Hrvata, a i brojna druga mjesta svoj društveni napredak duguju prije svega kleričkim osobama. Svećenici su vrlo često znali budno osluškivati bȉlo naroda te odgovarati na njegove potrebe kako na vjerskom tako i na općedruštvenom polju, počevši od obrazovanja, do politike i gospodarstva. Tako se, osim višestoljetne vezanosti uz Svetu Stolicu i pripadnosti zapadnom civilizacijskom krugu, katolicizam i u vremenu modernih nacionalno-integracijskih procesa uspio očuvati kao jedna od bitnih odrednica suvremenog hrvatskog identiteta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA