Naslov
Budućnost i zbilja - "Crveni ocean" Marije Jurić Zagorke, satira, utopija ili predskazanje
(Future and Reality - "The Red Ocean" by Marija Juric Zagorka, satire, utopia or prediction)

Autori
Adžija, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
PRAKSE, TAKTIKE I STRATEGIJE RODNOG OTPORA - Književno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2015. - 21.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Marija Jurić Zagorka, Crveni ocean, budućnost, zbilja, utopija
(Marija Jurić Zagorka, Red ocean, satire, utopia)

Sažetak
Borba i otpor prisutan je u radu Marije Jurić Zagorke na svim razinama. U njezinom novinarskom radu, književnim djelima i samome životu. Ona jest utjelovljenje otpora. U svome djelu “Crveni ocean” koji je izlazio u sklopu Jutarnjeg lista od 2. srpnja 1918. do 23. srpnja 1919., a ove je godine prvi put objavljen cjelovito, kao roman u dva toma, iznosi smjele ideje o kraju svih ratovanja, nadahnut izumima Nikole Tesle. Oktobarska je revolucija, pak, bila poticaj za zamišljanje pravednijeg društva, i u rodnom i u klasnom smislu. Te, 1918. godine u svijetu su djelovali James Joyce, Vladimir Majakovski, Bertolt Brecht, Luigi Pirandello, Tristan Tzara, Heinrich Mann. Iste je godine Oswald Sprengler objavio svoju knjigu “Propast Zapada”, a Hrvati su jurili kao “guske u magli.” Iako je napisan punih šest godina prije “metagenetičkog” romana Milana Šufflaya “Na Pacifiku 2255” i, zanimljivo, stotinu godina nakon “Frankensteina” Mary Shelley, još ćemo jednom analizirati satiričke, znanstveno - fantastič- ne i utopijske elemente Zagorkinog romana i odgonetnuti koliko korespondiraju s današnjim trenutkom i je li utopija krajnji pokušaj ljudskog otpora? Više od stotinu godina od početka Velikog rata koji je trebao stati na kraj svakom obliku ratovanja, iz ovog književnog predloška koji nam služi kao “najbogatiji izvor dokumentacije za sinkronijsku i dijakronijsku analizu ideja, poimanja i ponašanja ljudi “(Poyatos, 1988) pokušat ćemo iščitati zbilju onoga vremena i odgovoriti na pitanje kakva je naša današnja zbilja, je li se promijenio odnos prema želji o prestanku svakog ratovanja, u vrijeme kad se način ratovanja promijenio i mogućnost terorističkih napada dio je naše svakodnevice? Postoji li danas mogućnost za otpor i kakav bi on bio? Što nam utopija znači danas? U kojoj je mjeri moguća i je li ona tek puki “plan za društvo koje fukcionira mehanički” (Berneri, 1982) i može li se materijalizirati izvan fikcije u “političkoj i socijalnoj misli?”(Sargisson, 1996).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA