Pregled bibliografske jedinice broj: 879935
Zašto nam je potrebna edukacija o otpadu i znamo li stvarno sve?
Zašto nam je potrebna edukacija o otpadu i znamo li stvarno sve? // Zbornik sažetaka Tehno eko / Zlatko Milanović (ur.).
Zagreb: Tehno eko, 2017. str. 11-12 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 879935 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zašto nam je potrebna edukacija o otpadu i znamo
li stvarno sve?
(Why we need education and do we know really all?)
Autori
Kalambura, Sanja ; Jovičić, Nives ; Kiš, Darko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik sažetaka Tehno eko
/ Zlatko Milanović - Zagreb : Tehno eko, 2017, 11-12
Skup
Kružno gospodarstvo u urbanim sredinama
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 31.05.2017. - 02.06.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
edukacija ; otpad ; okoliš
(education ; waste ; environment)
Sažetak
Edukacija je process koji započinje u najranijoj životnoj dobi i traje sve dok smo voljni ili sposobni pratiti sve što se time podrazumijeva. Novim Planom gospodarenja otpadom predviđena je mjera koja uključuje izradu programa izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom za razdoblje od 2017.-2022. Godine. Taj program treba dati smjernice, ciljane skupine i aktivnosti koje je nužno provoditi na nacionalnom i lokalnom nivou, s naglaskom na sprječavanje nastanka otpada, i povećanja odvojenog prikupljanja otpada. Osim dugoročnih ciljeva i jasne vizije, uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom zahtjeva temeljitu i kvalitetnu komunikaciji svih sudionika izgradnje sustava gospodarenja otpadom - nadležna tijela, lokalna samouprava, struka, građani i nevladine udruge, što do sada nije bila praksa. Kako bi se postigla kvalitetna i učinkovita komunikacija potrebno je osvjestiti vlastitu ulogu i odgovornost za gospodarenje otpadom. No, odrediti ciljane skupine i nije najjednostavnije. Za cjelovit pristup komunikaciji s javnošću potrebno je imati jasna i ciljana istraživanja stavova javnosti kako bi se utvrdilo početno stanje, odnosno razina informiranosti i razumijevanja pojedinih područja gospodarenja otpadom, kao i Plan komunikacije s javnošću, s analizom okruženja, ciljeva, poruka prilagođenih za svaku skupinu javnosti, spleta komunikacijskih aktivnosti i metoda evaluacije očekivanih rezultata i ishoda. U evaluaciji rezultata je važno razlikovati rezultate od ishoda, jer su pojedini informativni materijali samo sredstvo za postizanje očekivanih ishoda: bolja informiranost, usvajanje novih navika, promjene u ponašanju itd. Različiti sudionici često različito razumiju i tumače temeljne dokumente gospodarenja otpadom što često dovodi do sukoba i konfliktnih situacija. Posebno je to slučaj s hijerarhijom otpada i razumijevanja ciljeva gospodarenja otpadom. Praksu informiranja i educiranja građana potrebno je intenzivirati i unaprijediti i to na svim razinama. Težište informiranja i edukacije važno je usmjeravati na nove medije (društvene mreže) i direktne oblike komunikacije s različitim skupinama javnosti te ujedno dobro proučiti djelotvornost svakog pojedinog kanala i oblika komunikacije u odnosu na zacrtane ciljeve, a posebno ciljeve izdvajanja određenih vrsta komunalnog otpada. O ovoj temi još su 2014. godine raspravljali stručnjaci te su navedene tvrdnje sažetak širih zaključaka, no kako je sadašnje stanje u pogledu komunikacije još u nepovoljnijem položaju postavlja se pitanje gdje smo mi sada? Posebno je važna činjenica nedostatka odgoja i obrazovanja za okoliš koji je bio jedan od najvažnijih obrazovnih koncepata devedesetih godina prošlog stoljeća. Da bi stanovnici bili motivirani za izbjegavanje otpada, kao prvi i osnovni element cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, moraju za početak biti educirani i u poznati s karakteristikama otpada, te posljedicama neadekvatnog zbrinjavanja. Efikasna edukacija trebala bi uputiti potrošače kako da reduciraju količine otpada koje proizvode. Između eko-edukacije i eko-kulture postoji uzajamni odnos s uzročno-posljedičnim vezama. Ekološkom edukacijom omogućiti će se stjecanje ekoloških znanja i vještina s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. Ekološka edukacija u području zaštite okoliša i gospodarenja otpadom treba biti shvaćena kao grana obrazovanja koja može stimulirati nove naraštaje da steknu nove navike u skladu s principima održivog razvoja. Vrlo je bitno da se svijest o očuvanju okoliša zbrinjavanjem otpada izgrađuje od najmlađih, jer se time može utjecati i na ponašanje odraslih. Uzevši u obzir važnost učenja kod djece u periodu prije škole izuzetno je važno da edukacija kroz igru bude bio programa predškolskih ustanova budući je poznata činjenica da navike stvorene u djetinjstvu ostaju za čitav život stoga je važno već u najranijoj dobi djeteta stvoriti navike kako bi odvojeno prikupljanje otpada postao ustaljen obrazac ponašanja. Kurikulum odgoja i obrazovanja za okoliš pa tako i u području gospodarenja otpadom mora obuhvatiti znanja, vještine, stavove i vrijednosti. Također naglasak treba biti na pedagoško-didaktičkim metodama i otvorenim oblicima poučavanja okrenutim prema studentu/učeniku te razvoju kritičkog mišljenja pri čemu se ne prenosi samo znanje, već je važan segment motiviranje i aktiviranje studenata/učenika na odgovorniji, svjesniji odnos prema okolišu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti, Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek