Naslov
Što ustvari ispituje Test očiju? Neke metodološke teškoće ispitivanja teorije uma Testom očiju
(What does The Eyes Test really examine? Some methodological difficulties in testing mind theory using The Eyes Test)

Autori
Barać, Bruno ; Vulić-Prtorić, Anita

Izvornik
Klinička psihologija (1847-3172) 9 (2016), 2; 217-238

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Test očiju, teorija uma, empatija, aleksitimija
(Reading the Mind in the Eyes Test, theory of mind, psychometric analysis, empathy, alexithymia)

Sažetak
Test čitanja misli iz očiju (Reading the Mind in Eyes Test – RMET, Baron-Cohen, Wheelwright, Hill, Raste i Plumb, 2001) ili kraće Test očiju jedan je od najčešće korištenih mjernih instrumenata za procjenu teorije uma u odraslih i to kako u istraživanjima, tako i u kliničkoj praksi. No, koliko god bio popularan, rijetki su radovi u kojima se navode psihometrijski pokazatelji za taj test. Stoga su u ovom radu postavljena dva glavna cilja: provesti analizu podataka iz dosadašnjih istraživanja u kojima se navode psihometrijski pokazatelji ovog testa, i usporediti ih s psihometrijskim karakteristikama dobivenim u uzorku ispitanika u našoj populaciji. U istraživanju je sudjelovalo 97 ispitanica, studentica psihologije u Zadru. Osim Testa očiju korišten je Zadatak kratke priče (SST), kojim se ispituje kognitivna teorija uma, te Upitnik empatije (EPQ–IVE/A) i Torontska skala aleksitimije (TAS–20). Podaci iz dosadašnjih istraživanja upozoravaju na brojne teškoće u konceptualizaciji Testa očiju, a analiza rezultata ispitivanja u našem uzorku nije doprinijela boljem razumijevanju predmeta mjerenja ovog testa. Osim niske pouzdanosti i upitne faktorske strukture, utvrđeno je da ne postoji povezanost s mjerama empatije i aleksitimije, te drugog aspekta teorije uma mjerenog Zadatkom kratke priče (SST). S obzirom na to da je do danas Test očiju zauzeo važno mjesto u procjeni interpersonalnog funkcioniranja, te sposobnosti prepoznavanja emocija i procesiranja socijalnih informacija u kliničkim uzorcima, predlažu se postupci za moguća poboljšanja ovog mjernog instrumenta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA