Naslov
Namjesnik Bosanskog ejaleta Ali-paša Hekimoglu (1736.-1748.) i Dubrovačka Republika
(Bosnian Beylerbey Ali Pasha Hekimoglu (1736-1748) and the Dubrovnik Republic)

Autori
Radoš, Ruža

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilište u Dubrovniku, sveučilišni interdisciplinarni doktorski studij Povijest stanovništva

Mjesto
Dubrovnik

Datum
15.05

Godina
2017

Stranica
357

Mentor
Miović, Vesna

Ključne riječi
18. stoljeće ; Osmansko Carstvo ; Bosanski ejalet ; Dubrovačka Republika ; Ali-paša Hekimoglu
(Eighteenth Century ; Ottoman Empire ; Bosnian eyalet ; Dubrovnik Republic ; Hekimoglu Ali Pasha)

Sažetak
Osnovni cilj doktorske disertacije je analiza složenih odnosa Dubrovačke Republike i Bosanskog ejaleta u vrijeme bosanskog namjesnika Ali-paše Hekimoglua. Da se dobije temeljni okvir i šira perspektiva za stvaranje pretpostavki o dubrovačko-osmanskim odnosima, istraživanjem su rekonstruirane političko-gospodarske prilike u perifernoj osmanskoj provinciji Bosni i profesionalni profil osmanskog državnika Ali-paše. Iscrpni pregled gospodarsko-političkih promjena u Bosanskom ejaletu i vojno-upravnih nastojanja osmanskog državnika Ali-paše ukazao je da se periodizacija, teoretizacija i uopćavanje povijesti sudaraju s neočekivanim iznimkama i izuzecima. Dubrovačko-osmanski odnosi sagledani su kroz paradigmu meke moći Dubrovačke Republike i tvrde moći Osmanskog Carstva. U tom su kontekstu utvrđena i analizirana glavna oružja meke moći, informiranje, usluge i diplomacija, kojima je Dubrovnik neutralizirao tvrdu moć Osmanlija na vojnom i gospodarskom polju. Premda je iskusna dubrovačka diplomacija zadržala neprijepornu ulogu u povoljnom ishodu sporova s Osmanlijama, ipak je uspjeh dubrovačkih misija na bosanskom dvoru znatno ovisio i o karakteru osmanskih pregovarača. U tom su smislu zanimljive nove spoznaje o postupnom razvoju i promjeni Ali-pašine osobnosti, što se, kao dio njegova političkog sazrijevanja, jasno očitava u odnosima s Dubrovnikom. Okosnicu odnosa Dubrovčana i Ali-paše čine raznovrsni sporovi. Analizom diplomatskih nastojanja Republike na sve tri razine osmanskog upravnog sistema (Porta – provincijski upravitelj – lokalni službenici) razmotrene su poluge vlasti osmanskog upravnog sustava i stupanj poštivanja davno propisanih privilegija Dubrovačke Republike. Usporedbom zlatnog doba Carstva i Republike (15. i 16. stoljeće) s razdobljem zalaza njihove snage (17. i 18. stoljeće) utvrđene su razlike u osmanskim instancama koje su zadužene za rješavanje sporova. Analiza tih složenih odnosa na pojedine mikro događaje ilustrirala je interese koji su vezivali Dubrovčane i Ali-pašu, kao i faze kroz koje su prolazili njihovi odnosi s obzirom na jačanje Austrijskog Carstva u susjedstvu. Nadalje, crtice iz života pograničnog stanovništva za vladavine bosanskog namjesnika Ali-paše živopisno oslikavaju dubrovačko-osmanski suživot koji je karakterizirala dinamična interakcija i kompleksan odnos stanovništva različitih vjeroispovijesti, kultura, identiteta i vrijednosti. Detaljni uvid u petnaestogodišnje razdoblje odnosa Dubrovnika s Bosanskim ejaletom temelji se na istraživanju bogate osmansko-dubrovačke prepiske iz Državnog arhiva u Dubrovniku s tek pokojom nadopunom iz arhivskih vrela koja su pohranjena u Državnom arhivu u Zadru, Arhivu Franjevačkog samostana u Makarskoj, Historijskom arhivu u Sarajevu, Arhivu Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru i Arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu. Jednu stranu tog odnosa oblikuju raznovrsni dokumenti dubrovačke provenijencije. Njihova vrijednost leži u tome što svojom iscrpnošću daju uvid u širi povijesni kontekst i omogućuju lakše praćenje sadržaja i prostorno-vremenske određenosti dokumenata osmanskog podrijetla. Iz istražene arhivske građe svakako treba izdvojiti baš te osmanske spise i naglasiti njihov značaj, jer oni pružaju uvid u stanje stvari s druge, nerijetko zanemarene osmanske strane. Upravo isprepletenost i nadopunjavanje dokumenata iz oba vrela omogućuje uravnotežen pristup proučavanju osmansko- dubrovačkih odnosa i stvaranje zaokružene i sveobuhvatne slike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA