Pregled bibliografske jedinice broj: 879588
Analiza ishoda transplantacije jetre presadcima donora pozitivnih na antitijela na sržni antigen hepatitis B virusa.
Analiza ishoda transplantacije jetre presadcima donora pozitivnih na antitijela na sržni antigen hepatitis B virusa. // 1. kongres Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu
Zagreb, Hrvatska, 2017. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 879588 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza ishoda transplantacije jetre presadcima donora pozitivnih na antitijela na sržni antigen hepatitis B virusa.
(Outcome analysis of liver grafts from anti- hepatitis B core positive donors)
Autori
Mrzljak, Anna ; Dinjar Kujundžić, Petra ; Miletić, Marijana ; Ostojić, Ana ; Čakalo, Ljubica ; Košuta, Iva ; Filipec Kanižaj, Tajana ; Mišetić Dolić, Zrinka ; Mikulić, Danko ; Pavičić Šarić, Jadranka ; Kocman, Branislav.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
1. kongres Hrvatskog društva za transplantacijsku medicinu
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.12.2017. - 03.12.2017
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
transplantacija jetre ; anti-HBc pozitivni donor
(Liver transplantation ; Anti-HBc positive donors ;)
Sažetak
Uvod: Primjena jetrenog presatka donora negativnog na površinski antigen virusa hepatitisa B i pozitivnog na antitijela na sržni antigen, HBsAg-/anti-HBc+, omogućila je povećanje broja donora za transplantaciju jetre (TJ). Međutim, i dalje je kontroverzna zbog nestandardizirane antiviralne profilakse (AP) i nedostatnog dugoročnog praćenja. Cilj ove analize je prikazati naše iskustvo s antiHBc+ donorima jetara. Metode: Retrospektivna analiza kohorte primatelja anti-HBc+ jetrenih presadaka u našem centru od 6/2007.-6/2016. Rezultati: U analiziranom razdoblju učinjeno je 856 TJ. 65 (7, 6%) transplantiranih primilo je HBsAg/anti- HBc+ presadak, pri čemu je 10.8% bilo HBsAg+ (4.6% bez podatka o HBsAg). Većina 84.6% su bili HBsAg- ; od toga 74.5% HBV naivni (anti- HBc-/anti-HBs-), 7.3% prethodno cijepljeni (anti-HBs +), 9.1% prethodno inficirani (anti- HBc+/anti-HBs+), 5.5% samo anti-HBc+, (3.6% HBsAg- bez podataka o antiHBc/anti-HBs). Od ukupnog broja primatelja HBsAg-/anti-HBc+ presatka, 84.6% primalo je AP: 94.5% lamivudin (LAM), 3.6 % tenofovir (TDF), 1.8% entekavir (ETV) (1 bez podataka o AP). Kod 52 primatelja LAM, 7.7% postalo je HBsAg+, njih 50% imalo je HBV-DNA breakthough >2000 IU/mL. Od toga, 75% je bilo HBV naivno. Liječenje de novo HBV (DNHBV) nastavljeno je LAM kod svih (1 uz dodatak adefovira, kasnije TDF). Svi bolesnici postali su HBV-DNA-. Kod 9 primatelja bez AP, 33.3% postalo je HBsAg+ uz HBV-DNA > 2000 IU/mL, od toga 66.7% bilo je HBV naivno. 2 DNHBV bolesnika liječena su LAM uz negativizaciju HBV-DNA, a 1 ETV. Preživljenje bolesnika u 1. i 3. godini nakon TJ iznosilo je 86% i 80%, a presadaka 83% i 77%. Nije bilo gubitaka presadaka ili smrti zbog DNHBV. Zaključak: Monoprofilaksa lamivudinom uspješna je u preveniranju DNHBV kod većine bolesnika nakon TJ tijekom dugoročnog praćenja. Nedostatak profilakse doveo je do DNHBV kod trećine bolesnika. Anti-HBc+ presatci mogu se sigurno koristiti kod anti-HB- primatelja bez povećanja mortaliteta i gubitka presatka uz neophodnu dugoročnu profilaksu, suradljivost bolesnika i kontinuirano praćenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Merkur",
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Tajana Filipec Kanižaj
(autor)
Danko Mikulić
(autor)
Anna Mrzljak
(autor)
Iva Košuta
(autor)
Jadranka Pavičić Šarić
(autor)