Pregled bibliografske jedinice broj: 879063
Šuma Garavica i „ničija zemlja“ na slavonsko- turskom pograničju u 16. i 17. stoljeću
Šuma Garavica i „ničija zemlja“ na slavonsko- turskom pograničju u 16. i 17. stoljeću // Slavonske šume kroz povijest: Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015. / Dinko Župan, Robert Skenderović (ur.).
Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2018. str. 61-117 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 879063 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Šuma Garavica i „ničija zemlja“ na slavonsko- turskom pograničju u 16. i 17. stoljeću
(Garavica forest and “no man’s land” on the Slavonian-Turkish frontier in the 16th and 17th centuries)
Autori
Andrić, Stanko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Slavonske šume kroz povijest: Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem održanog u Slavonskom Brodu 1.-2. listopada 2015.
/ Dinko Župan, Robert Skenderović - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2018, 61-117
ISBN
978-953-8102-11-0
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Slavonija, Habsburška Monarhija, Osmansko Carstvo, Česma, Ilova, Garavica, granica, vojna krajina, krajiške utvrde, ničija zemlja, šuma, reforestacija, zasjeke, kartografija
(Slavonia, Habsburg Monarchy, Ottoman Empire, Česma river, Ilova river, Garavica (mountain, forest), frontier, forest, reforestation, border fortresses, no man's land, abatis, cartography)
Sažetak
U doba svoje najveće ekspanzije, u 16. i 17. stoljeću, Osmansko Carstvo protezalo se i na donje međurječje Drave i Save. Tijekom druge polovice 16. stoljeća ravnoteža snaga na tom je odsječku novih osmanskih granica uspostavljena između rijekâ Ilove i Česme, kada je ondje nastao pogranični pojas što je dijelio osvojene krajeve (organizirane kao Pakrački i Požeški sandžak) od neosvojenih (Hrvatske-Slavonije, kao dijela Habsburškog Carstva). Nije se pritom radilo o formalno utvrđenoj graničnoj crti, nego o „ničijoj zemlji“, uglavnom raseljenom pojasu između Drave i Save na koji su s obje strane budno motrile posade pograničnih tvrđava. U radu se korištenjem pisanih i kartografskih izvora pokazuje kako se to u srednjem vijeku gusto napučeno i gospodarski dobro razvijeno područje stare Križevačke i Virovitičke županije transformiralo u pustu zemlju na kojoj su prirodne sile preuzele primat nad aktivnostima ljudskog društva. Taj se „povratak prirodi“ manifestirao u prvom redu kroz neograničeno bujanje raslinja i u konačnici prirodnu reforestaciju – rast šumâ na širokom pograničnom pojasu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-2014-09-6719 - Od prašuma do oranica: povijest antropizacije šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća (FVTPHOAFS) (Skenderović, Robert, HRZZ - 2014-09) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod
Profili:
Stanko Andrić
(autor)