Pregled bibliografske jedinice broj: 878304
Solubilne adhezijske molekule u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom liječenih balonom obloženim lijekom ili stentom
Solubilne adhezijske molekule u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom liječenih balonom obloženim lijekom ili stentom, 2017., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Rijeka
CROSBI ID: 878304 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Solubilne adhezijske molekule u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom liječenih balonom obloženim lijekom ili stentom
(Soluble adhesion molecules in acute coronary syndrome patients treated with drug coated balloon or stent)
Autori
Tomulić, Vjekoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Rijeka
Datum
24.05
Godina
2017
Stranica
142
Mentor
Zaputović, Luka
Ključne riječi
adhezijske molekule ; akutni koronarni sindrom ; balon, koronarni ; paklitaksel ; perkutana koronarna intervencija
(adhesion molecules ; acute coronary syndrome ; balloon, coronary ; paclitaxel ; percutaneous coronary intervention)
Sažetak
Uvod: Kardiovaskularne bolesti (KVB) javljaju se u više oblika. Bolesnici koji razviju akutni koronarni sindrom (AKS) imaju najveći rizik nastanka nepovoljnih događaja ili smrti. Najučinkovitiji način liječenja bolesnika s AKS-om je perkutana koronarna intervencija (PCI). Balon obložen lijekom (DCB) nova je metoda u intervencijskoj kardiologiji kojom se izbjegava implantacija stenta. KVB i AKS nastaju kao posljedica aterosklerotske bolesti, u čijoj je podlozi upalna reakcija. Serumska razina adhezijskih molekula jedan je od pokazatelja razvoja upalnog procesa. Cilj istraživanja: Dokazati učinkovitost primjene DCB-a u odnosu na implantaciju stenta (BMS) u bolesnika s AKS-om praćenjem kliničkih, laboratorijskih i angiografskih parametara. Proučiti trendove serumskih razina adhezijskih molekula u bolesnika s AKS-om i pronaći njihovu ulogu u predikciji neželjenih događaja. Metode: Ovo je bilo prospektivno, randomizirano ispitivanje provedeno na 112 bolesnika s AKS-om, liječenih PCI-jem u Kliničkom bolničkom centru Rijeka od veljače 2014. do veljače 2015. godine. Bolesnici su praćeni šest mjeseci i bilježeni su veliki neželjeni događaji (MACE) i smrtnost. Svim je bolesnicima pri prijemu i nakon šest mjeseci određena serumska razina E- i P-selektina, intercelularne adhezijske molekule-1 (ICAM-1) i vaskularne adhezijske molekule-1 (VCAM-1). Rezultati: Bolesnici liječeni DCB-om u odnosu na BMS imali su značajno manji broj pozitivnih ergometrijskih nalaza (5, 4% vs 17, 9% ; p=0, 039), niži stupanj angine pektoris (Q1-Q2 1-1 vs 1-2 ; p=0, 001), i učestalost MACE-a (8, 9% vs 30, 4% ; p=0, 004). Dvostruko je manji kasni gubitak lumena arterije u DCB skupini na kontrolnoj koronarografiji (-0, 41 mm vs -0, 86 mm ; p=0, 09). Sve analizirane adhezijske molekule povišene su do šestog mjeseca nakon AKS-a. Vrijednost VCAM-1 >862 ng/ml pokazuje dobru predikciju MACE-a u ispitivanom uzorku. Niti jedna molekula nije bila prediktivna za razvitak restenoze ciljne lezije. Zaključak: Liječenje bolesnika s AKS-om „DCB-only“ strategijom je sigurno i učinkovito. Povišeni VCAM-1 može predvidjeti neželjeni događaj šest mjeseci nakon AKS-a.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Klinički bolnički centar Rijeka