Naslov
Hrvatski kao nasljedni jezik govornika odraslih u italofonom okružju
(Croatian as heritage language of speakers raised in Italian-speaking surroundings)

Autori
Filipin, Nada

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Peti međunarodni znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik V. HIDIS

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.12.2014. - 20.12.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
dvojezičnost, nasljedni jezik
(bilingualism, heritage language)

Sažetak
U radu će se predstaviti svojstva skupine hrvatskih govornika rođenih i odraslih u italofonim sredinama Švicarske i sjeveroistočne i sjeverne Italije. Svim je ispitanicima useljenički hrvatski jedan od dva idioma koja su istovremeno usvajali u najranijem djetinjstvu. Podatci su prikupljeni na dva načina: raščlambom petominutnih snimki slobodnoga nevezanoga govora na hrvatskom i talijanskom jeziku te polustrukturiranim intervjuom kojim je ispitana njihova individualna jezična povijest i stavovi prema oba jezika. Na temelju snimki provedena je fonološka i morfosintaktička analiza tih dvaju jezika. Svi se ispitanici služe talijanskim standardom koji je na fonološkoj razini znatno dijatopijski obilježen, dok su u njihovom hrvatskom jeziku dijatopijske značajke hrvatskih dijalekata prisutne na svim jezičnim razinama. Pokazalo se da je status hrvatskoga i okolinskoga jezika različit: tijekom govornikova odrastanja i školovanja hrvatski redovito ostaje na razini obiteljskoga, razgovornoga jezika, dok se okolinski jezik razvija u funkcionalnim stilovima i registrima. Ispitanici najčešće talijanski jezik samoprocjenjuju kao materinski. Međutim, nitko se od govornika, bez obzira na spol, ne smatra aktivnim govornikom topolekta mjesta u kojemu živi, ali ga svi razumiju. Svi ispitanici pokazuju visoku razinu afektivne vezanosti uz hrvatski jezik, ali nisko procjenjuju njegovu važnost u budućemu životu, kao i korist koju mogu imati od poznavanja hrvatskoga jezika. Na temelju prikupljenih podataka zaključuje se da je obiteljska situacija i odnos roditelja prema jeziku jedan od važnih čimbenika u oblikovanju stava druge generacije hrvatskih govornika prema hrvatskomu kao svojemu nasljednom jeziku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA