Pregled bibliografske jedinice broj: 874745
Zur Geschichte der Vergesellschaftung der Justiz: Jugoslawien (1945-1980). Bd. 2 Justizpolitik
Zur Geschichte der Vergesellschaftung der Justiz: Jugoslawien (1945-1980). Bd. 2 Justizpolitik // Recht im Sozialismus. Analysen zur Normdurchsetzung in osteuropäischen Nachkriegsgesellschaften (1944/45-1989) / Bender, Gerd ; Falk, Ulrich (ur.).
Frankfurt: Klostermann Verlag, 1999. str. 295-336
CROSBI ID: 874745 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zur Geschichte der Vergesellschaftung der Justiz: Jugoslawien (1945-1980). Bd. 2 Justizpolitik
(On the history of the socialization of the judiciary: Yugoslavia(1945-1980))
Autori
Pokrovac, Zoran
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Recht im Sozialismus. Analysen zur Normdurchsetzung in osteuropäischen Nachkriegsgesellschaften (1944/45-1989)
Urednik/ci
Bender, Gerd ; Falk, Ulrich
Izdavač
Klostermann Verlag
Grad
Frankfurt
Godina
1999
Raspon stranica
295-336
ISBN
978-3-465-02797-3
Ključne riječi
Justiz, Geschichte, Jugoslawien
(judiciary, history, Yugoslavia)
Sažetak
U uvodu autor izlaže izbor težišta i izvora, te posebice upozorava na probleme koji se mogu javiti u svezi razumijevanja njegove terminologije, a zbog njena odstupanja od uobičajenog prevođenja samoupravne terminologije u Njemačkoj - autor ga smatra neadekvatnim za iskazivanje promjena na značenjskoj ravni nakon 1945. g. Potanko su izneseni razlozi zbog kojih je u slučaju Jugoslavije nepoželjno rabiti termin “društveni sudovi“ (gesellschaftliche Gerichte). U prvom dijelu rada autor se bavi najranijim pokušajima uvođenja alternativnog rješavanja sporova nakon 1945. g., koje se odvijalo uglavnom na području radnog prava - potanko je analiziran proturječni razvitak do početka pedesetih godina, posebice neuspjeh pokušaja uvođenja drugarskih sudova. Autor dokazuje da uprkos političkom sukobu Staljin-Tito razvitak u ovom periodu ipak stoji pod sovjetskim utjecajem. U drugom dijelu rada analiziran je razvitak i funkcija mirovnih vijeća, koje autor smatra najvažnijom quasisudskom institucijom u bivšoj Jugoslaviji i zapravo najvažnijim iskustvom za temu društveni sudovi u Istočnoj Europi kad je riječ o bivšoj Jugoslaviji. Treći dio rada analizira razvitak i funkciju sudova udruženog rada. Suprotno raširenom mišljenju o nespornom društvenom karakteru ovih sudova, na koje se nailazi u američkoj i zapadnoeuropskoj literaturi, autor dokazuje da je takav karakter sudova udruženog rada dvojben. Na temelju provedenih analiza autor zaključno ističe da je podruštvljenje sudske funkcije u Jugoslaviji krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina rezultiralo izvjesnim, iako skromnim uspjesima. To je bilo moguće samo zahvaljujući enormnom rasipanju vremena, sredstava i energije političkih organizacija. Dugoročno stabiliziranje mirovnih vijeća i njihovo ravnomjerno teritorijalno rasprostiranje nije uspjelo. Ono je uspjelo samo u slučaju sudova udruženog rada, ali nema dovoljno argumenata za dokaz o njihovom društvenom karakteru.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Pravo, Povijest
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Split