Pregled bibliografske jedinice broj: 874726
Strah od kriminala
Strah od kriminala, 2014., diplomski rad, diplomski, Hrvatski studiji, Zagreb
CROSBI ID: 874726 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Strah od kriminala
(Fear of crime)
Autori
Lovrić, Lovrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Hrvatski studiji
Mjesto
Zagreb
Datum
30.09
Godina
2014
Stranica
33
Mentor
Sučić, Ines
Ključne riječi
strah od kriminala ; pravosudni policajci ; zatvorenici ; viktimizacija ; stavovi prema kriminalu i kažnjavanju
(fear of crime ; judicial police officers ; prisoners ; victimization ; attitudes toward crime rates and punishment severity)
Sažetak
Strah od kriminala često je istraživani konstrukt, no obično se ispituje s obzirom na socio-demografske karakteristike sudionika, makro-varijable prisutne u susjedstvu te mjestu stanovanja sudionika, kao i s obzirom na prijašnje iskustvo viktimizacije. Cilj ovoga rada bio je ispitati postoje li statistički značajne razlike među različitim, specifičnim skupinama sudionika u strahu od kriminala. U istraživanju je sudjelovalo 482 muškarca iz nacionalno reprezentativnoga uzorak punoljetnih građana Republike Hrvatske, 83 pravosudna policajca zaposlena u Zatvoru u Zagrebu (84, 3% muškoga spola) te 111 zatvorenika muškoga spola Centra za dijagnostiku u Zagrebu. Podaci su prikupljeni metodom anketnog upitnika. Rezultati istraživanja pokazali se sudionici svih uzoraka osjećaju vrlo sigurno općenito kao i u specifičnim situacijama, te da su vrlo malo zabrinuti da bi mogli postati žrtvom različitih kaznenih djela. Od ispitanih situaciju sudionici osjećaju najmanju sigurnosti kad se noću koriste javnim prijevozom, te pokazuju najveću zabrinutost da bi im netko mogao provaliti u kuću/stan. Pravosudni policajci se osjećaju značajno manje sigurnima vozeći se noću u sredstvima javnog prijevoza od zatvorenika i opće populacije, te su općenito više zabrinuti zbog viktimizacije u budućnost, kao i da bi mogli biti žrtvom fizičkoga napada ili razbojništva i provale u vlastitu kuću/stan od opće populacije. Sudionici iz općega uzorka značajno su manje puta bili žrtvom nasilnoga, kao i nenasilnoga kaznenoga djela od sudionika iz preostala dva uzorka. Većina sudionika iz sva tri uzorka smatra da se stopa kriminala, u posljednjih pet godina u Republici Hrvatskoj povećala, dok uzorak zatvorenika sudske kazne u Republici Hrvatskoj procjenjuje značajno strožijima u odnosu na sudionike iz preostalih uzoraka. Rezultati regresijske analize pokazali su da nakon kontrole učinka socio-demografskih varijabli prijašnja viktimizacija te stavovi o kriminalu i kažnjavanju značajno pridonose objašnjenju osjećaja sigurnosti i osjećaja zabrinutosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Profili:
Ines Sučić
(mentor)