Naslov
Tržište rada
(Labour Market)

Autori
Obadić, Alka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Gospodarstvo Hrvatske

Urednik/ci
Obadić, Alka ; Tica, Josip

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2016

Raspon stranica
203-246

ISBN
978-953-346-040-6

Ključne riječi
anketna metoda, ekonomska aktivnost, nominalne plaće, ciklička nezaposlenost, aktivne politike zapošljavanja, pasivne politike zapošljavanja, produktivnost, zaposlenost, Beveridge krivulja
(labour market survey, economic activity, nominal wages, cyclical unemployment, active labour market policies, passive labour market policies, productivity, employment, Beveridge curve)

Sažetak
Među temeljne pokazatelje tržišta rada ubrajamo – radno sposobno stanovništvo, radnu snagu, stopu zaposlenosti, stopu nezaposlenosti, stopu ekonomske aktivnosti. Podaci o zaposlenim i nezaposlenim osobama na tržištu rada prikupljaju se na temelju dva izvora – putem administrativnih izvora ili putem ankete o radnoj snazi. Anketa se provodi u skladu s metodološkim pravilima i načelima MOR-a te je međunarodno usporediva. Potražnja za radom je izvedena iz potražnje za robama i uslugama te nezaposlenost nastaje u korelaciji sa smanjenom potražnjom za proizvodima i uslugama. Postoje brojni uzroci nezaposlenosti te se tako razlikuje prikrivena, sezonska, frikcijska, ciklička i strukturna nezaposlenost. • Zaposlenost je u Hrvatskoj kontinuirano rasla od 1952. do 1987. kada je postignut povijesni maksimum. Od kraja 1980-ih smanjuje se udio zaposlenih u poljoprivrednom i industrijskom sektoru, a raste broj zaposlenih u uslužnom sektoru. Prema stopi zaposlenosti (54, 6%) u 2014. Hrvatska se nalazi na samom začelju u EU (nižu stopu imala je samo Grčka). Najviša razina nezaposlenosti u Hrvatskoj postignuta je 2002. Viša stopa registrirane nezaposlenosti od anketne ukazuje na postojanje rada u neslužbenom dijelu gospodarstva. Stopa nezaposlenosti mladih (15-24), u RH iznosi 45, 5%, a najveći relativan porast nezaposlenih evidentiran je među osobama s najvišim stupnjem obrazovanja. • Realne plaće u Hrvatskoj stagniraju od početka krize, a porezni klin je djelomično uzrok visoke nezaposlenosti. Produktivnost rada u Hrvatskoj nalazi se tek na 80, 2% prosjeka EU. Hrvatsko tržište rada karakterizira neusklađenost između ponude i potražnje, slaba efikasnost i relativna krutost Relativno visoki indeks zakonske zaštite zaposlenja u usporedbi s drugim razvijenim zemljama upravo to i potvrđuje. • Aktivne i pasivne politike zapošljavanja predstavljaju oblik državne intervencije na tržištu rada koji je usmjeren prema posebnim grupama nezaposlenih osoba te ih se svrstava u politike na strani ponude. Izdaci za pojedine mjere u Hrvatskoj su još uvijek prosječno 4 puta niži nego u EU. Razina sindikalne gustoće u Hrvatskoj je oko 35%, ali sindikalni pokret u Hrvatskoj karakterizira disperzija sindikata, no sve veće značenje pridaje se socijalnom partnerstvu između poslodavaca, sindikata i vlade.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA