Naslov
"Titanski i oslobođeni Ja" − Poezija Milke Pogačić
(The Poetry of Milka Pogačić)

Autori
Dragičević, Josipa

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
CRVENI OCEAN: PRAKSE, TAKTIKE I STRATEGIJE RODNOG OTPORA / Lada Čale Feldman, Anita Dremel, Renata Jambrešić Kirin, Maša Grdešić, Lidija Dujić - Zagreb : Centar za ženske studije, 2016, 92-99

ISBN
978-953-6955-56-5

Skup
Marija Jurić Zagorka – život, djelo, naslijeđe / Prakse, taktike i strategije rodnog otpora

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2015. - 21.11.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Milka Pogačić, poezija
(Milka Pogačić, poetry)

Sažetak
U okviru društveno-kritičarske pozicije koju je Milka Pogačić (1860-1936) zauzimala u javnomu životu Hrvatske posebno se ističe njezin angažman u pedagoško-odgojnim pitanjima kao i borbi za prava žena posebice učiteljica, a svijest o potrebi za društvenim promjenama u značajnoj je mjeri našla odraza i u njezinu književnomu radu. U književnosti se Milka Pogačić javlja krajem 70-ih godina 19. stoljeća objavljujući pjesme i pripovijetke većinom u časopisu Vienac, a književnomu radu, ponajviše okrenutomu dječjoj književnosti, ostaje posvećena do kraja života. U periodici sudjeluje prilozima različitoga sadržaja te njezina bibliografija broji preko 350 jedinica. U radu je pozornost usmjerena na njezine dvije objavljene knjige pjesama (Pjesme, 1885 ; Pjesme, 1912). Prva zbirka pjesama Milke Pogačić iz 1885. nezasluženo je zanemarena u hrvatskoj književnoj historiografiji iako pripada uspješnijim poetskim izričajima književnostilskoga razdoblja realizma koje odlikuju nove teme i motivi u hrvatskoj poeziji s mjestimice istaknutim društveno-kritičarskim angažmanom, a zbog ženskoga lirskoga subjekta dotada nepoznatoga u hrvatskoj književnosti − aktivnoga, buntovnoga, samosvjesnoga i glasnoga − u prvoj zbirci poezije Milke Pogačić treba tražiti začetke hrvatskoga ženskoga pisma. Druga zbirka, objavljena gotovo tri desetljeća kasnije, u formalno-stilskomu i tematskomu smislu uvelike se oslanja na prethodnu zbirku i u trenutku objavljivanja ne predstavlja značajniji prinos tadašnjoj hrvatskoj poeziji, no u radu će se promotriti u kontekstu izrazito oštre recenzije A. G. Matoša (Hrvatsko kolo, 1912, 475-477) i njegovih tvrdnji da je Milka Pogačić u poeziji pokazala nečuvenu umišljenu snagu i nadljudsko samopouzdanje te zaključka kako je objavljivanje knjige tek primjer starije feminističke literature, a poezija "lirska poza fingirane muške energije".

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA