Pregled bibliografske jedinice broj: 872475
Nietzsche i buddhistički pojam svijeta
Nietzsche i buddhistički pojam svijeta, 2016., diplomski rad, diplomski, Filozofski fakultet, Osijek
CROSBI ID: 872475 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nietzsche i buddhistički pojam svijeta
(Nietzsche and the Buddhist Concept of the World)
Autori
Džalto, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Osijek
Datum
18.02
Godina
2016
Stranica
55
Mentor
Pešić, Boško
Ključne riječi
nihilizam ; patnja ; praznina ; amor fati ; nirvāṇa ; gađenje ; univerzalna filozofija
(nihilism ; suffering ; void ; amor fati ; nirvāṇa ; disgust ; universal philosophy)
Sažetak
Ovaj diplomski rad zamišljen je kao komparativna analiza Nietzscheove filozofije i učenja Gotame Buddhe, uključujući i poneke osvrte na buddhističku filozofiju nakon Buddhe. Cijeli prvi dio posvećen je Nietzscheu i njegovomu negativnom odnosu prema cjelokupnoj europskoj filozofiji prije njega, iako u Heraklitovoj misli nalazi korijen svoga vlastitoga filozofiranja. Nietzsche predskazuje europski nihilizam jer stare vrijednosti više ne vrijede, a za uspostavu novih društvo još nije dovoljno zrelo. Na sličan se način Buddha odnosi prema svojoj tradiciji, smatrajući jednu od glavnih zabluda indijske misli vjeru u postojanje trajnoga sebstva, odnosno duše. Srž Buddhinog učenja uključuje nauk o četiri plemenite istine i osmerostrukomu plemenitomu putu koji vodi dokončanju patnje. Buddhin nauk kulminira u razotkrivanju prirode svijeta koja je ništetna, odnosno u čijem je „temelju“ praznina, te u nirvaničkom oslobođenju od samsaričkoga kruga ponovnih rođenja. U trećemu dijelu bavilismo se Nietzscheovim i buddhističkim odnosom prema patnji, koji se kod Nietzschea očituje kao amor fati, a u buddhizmu u prevladavanju patnje, odnosno realizaciji nirvāṇe. Također smo istražili njihov odnos prema svijetu i razloge za gađenje spram istoga. Na kraju smo podastrijeli jednaku važnost razumijevanja istočnjačke i zapadnjačke filozofije i važnost suvremenosti i aktualnosti velikih filozofa prošlosti, te pokazali zašto je važno težiti univerzalnoj filozofiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija