Pregled bibliografske jedinice broj: 870189
Nejednakosti u pristupu kulturi u post-tranzicijskoj Hrvatskoj: analiza pet tipova kulturne potrošnjee
Nejednakosti u pristupu kulturi u post-tranzicijskoj Hrvatskoj: analiza pet tipova kulturne potrošnjee // Struktura i dinamika društvenih nejednakosti - VI. nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva / Ančić, Branko ; Grbavac, Katarina ; Gvozdanović, Anja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2017. str. 49-49 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 870189 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nejednakosti u pristupu kulturi u post-tranzicijskoj Hrvatskoj: analiza pet tipova kulturne potrošnjee
(Inequalities in access to culture in post-transitional Croatia: an analysis of five types of cultural consumption)
Autori
Petrić, Mirko ; Zdravković, Željka ; Tomić-Koludrović, Inga
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Struktura i dinamika društvenih nejednakosti - VI. nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva
/ Ančić, Branko ; Grbavac, Katarina ; Gvozdanović, Anja - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2017, 49-49
Skup
Struktura i dinamika društvenih nejednakosti - VI. nacionalni sociološki kongres Hrvatskog sociološkog društva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2017. - 08.04.2017
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pristup kulturi, kulturna potrošnja, kulturna isključenost, Hrvatska
(access to culture, cultural consumption, cultural exclusion, Croatia)
Sažetak
Priopćenje analizira nejednakosti u pristupu kulturi u Hrvatskoj u razdoblju nakon „postsocijalističke transformacije društva“. Svrha analize jest osigurati detaljne empirijske uvide u kulturnu potrošnju (odnosno „kulturne prakse“) građana/ki Hrvatske, koji mogu poslužiti kao podloga formuliranju eksplicitnih kulturnih politika (nacionalne i gradskih) namijenjenih otklanjanju prepreka pristupu kulturi i povećavanju participacije u kulturi. Namjera je također pristupiti tematici kulturne politike sa sociološkog, a ne s pretežno javno-političkog stajališta. Podaci na temelju kojih se temelji analiza u priopćenju prikupljeni su anketnim ispitivanjem na nacionalno reprezentativnom uzorku, provedenim 2015. godine u okviru projekta „Životne strategije i strategije preživljavanja kućanstava i pojedinaca/ki u društvima jugoistočne Europe u vremenu krize“ (SCOPES 152626). Obrađena je stvarna kulturna potrošnja punoljetnih građana/ ki Hrvatske, s obzirom na broj i tip kulturnih i digitalnih aktivnosti, kao i njihove preferencije u glazbenim žanrovima (ukus). Klasterskom analizom dobiveno je pet tipova kulturne potrošnje u Hrvatskoj, pri kojima se kao važni prediktori pokazuju urbana ili ruralna lociranost, obrazovanje, zanimanje i radni status. Vrsta prikupljenih podataka o kulturnim praksama omogućava i početno naznačivanje konstrukcije različitih „kulturnih univerzuma“ hrvatskih građana/ki, na način usporediv s onim koji je Donnat (1997) proveo u Francuskoj.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb,
Sveučilište u Zadru