Naslov
Politička ekonomija moralne panike: analiza temeljem računalnih znanosti
(Political economy of moral panics: a computational social science analysis)

Autori
Bilić, Paško ; Furman, Ivo ; Yildirim, Savas

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Struktura i dinamika društvenih nejednakosti / - , 2017, 23-23

Skup
VI. Kongres hrvatskog sociološkog društva: Struktura i dinamika društvenih nejednakosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 07.04.2017. - 08.04.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Politička ekonomija medija, medijsko vlasništvo, ideologija, moralna panika, izbjeglička kriza, računalne društvene znanosti
(Political economy of the media, media ownership, ideology, moral panics, refugee crisis, computational social science)

Sažetak
Mediji nisu samo skupine organiziranih društvenih aktera koji reflektiraju društvenu zbilju. Oni aktivno konstruiraju, oblikuju i posreduju društvenu zbilju. U tom je procesu ključna uloga političke orijentacije medijskog vlasništva te urednička politika koja definira dnevni red i societalnu dostupnost informacija u javnoj sferi. Tijekom izbjegličke krize politički su akteri neminovno adaptirali svoje pozicije i strategije ovisno o javnom mnijenju i promjenama u medijskom izvještavanju. Dramatični su događaji mijenjali javno raspoloženje i pomicali dominantne diskurse medijskog izvještavanja. Cilj je ove prezentacije istražiti na koji su način vlasništvo i ideološka pristranost medija utjecali na sadržaj i jezik izvještavanja o izbjegličkoj krizi. Odabrano je deset medijskih organizacija sa različitim oblicima medijskog vlasništva (privatno, javno, neprofitno) i različitim pozicioniranjem u političko-ideološkom smislu (lijevo – desno). Sakupljeni su svi članci (N = 352) koje su odabrane organizacije objavile na svojim mrežnim stranicama u dvama razdobljima: (1) četrnaest dana prije seksualnih napada koji su se dogodili u njemačkom gradu Kölnu (od 18. prosinca do 31. prosinca 2015.) ; i (2) četrnaest dana nakon tog događaja (od 1. siječnja do 14. siječnja 2016.). Podaci su analizirani temeljem metoda računalnih društvenih znanosti (eng. Computational social science) i to prvenstveno pomoću “obrade prirodnog jezika” (eng. Natural language processing) i “analize sukladnosti” (eng. Correspondence analysis). Najuočljivija promjena između dvaju promatranih razdoblja je raznolikost jezičnih koncepata u prvom uzorku te značajna grupiranost medijskih aktera i odgovarajućih koncepata u drugom uzorku. U prvom su razdoblju neke od najčešće spominjanih riječi u medijskom izvještavanju bile “sklonište”, “migracija”, “odgovornost”, “zaštita” i “bolji život”. U drugom su razdoblju izvještavanjem dominirale riječi “red”, “rat” “sloboda” i “opasnost”. U istom je razdoblju primjetno znatno istaknutije korištenje termina “kontrola” i “strah”. Uočljiv je pomak od izvještavanja o krizi kao o humanitarnom fenomenu do izvještavanja o krizi kao o sigurnosnom fenomenu. U sklopu sigurnosnog diskursa vidljiva je mobilizacija straha u svrhu nametanja snažnije kontrole nacionalnih granica. U drugom je periodu primjetna i dominantna upotreba zamjenica “nas” i “mi” čime se naglašava razlika između “nas” i “njih” koji se stereotipiziraju kao seksualni prijestupnici i teroristi. Empirijski podaci potvrđuju osnovne pretpostavke teorije moralne panike (Cohen, 1972) i osobito političke ekonomije moralne panike koja proučava odnose između moći, materijalnih interesa i kulture (Critcher, 2011).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA