Pregled bibliografske jedinice broj: 86954
Pušenje je glavni čimbenik rizika srčanog infarkta u maldih osoba
Pušenje je glavni čimbenik rizika srčanog infarkta u maldih osoba // Liječnički vjesnik, knjiga sažetaka Drugog hrvatskog internističkog kongresa / Aganović, Izet ; Anić, Branimir (ur.).
Zagreb, 2002. (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 86954 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pušenje je glavni čimbenik rizika srčanog infarkta u maldih osoba
(Smoking is major risk factor for acute myocardial infarction at young)
Autori
Božić, Ivo ; Rumboldt, Mirjana ; Carević, Vedran ; Rumboldt, Zvonko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Liječnički vjesnik, knjiga sažetaka Drugog hrvatskog internističkog kongresa
/ Aganović, Izet ; Anić, Branimir - Zagreb, 2002
Skup
Drugi hrvatski internistički kongres
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 04.10.2002. - 08.10.2002
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
akutni infarkt miokarda; pušenje
(acute myocardial infarction; smoking)
Sažetak
Čini se da je pušenje to značajniji čimbenik rizika za akutni infarkt miokarda (AIM) što je osoba mlađa i što je jače eksponirana (Eur Heart J 1995 ; 16:1745-6). Uspoređeni su podaci povijesti bolesti iz dva vremenska razdoblja: 1987.-1998. i 1999.-2001. godine. Analizirano je 4.086 takvih dokumenata, od kojih je 331 (8, 1%) otpalo na AIM bolesnike mlađe od 45 godina, a 3.755 na starije od 45 godina. U toj, mlađoj podskupini bile su svega 24 žene (7, 3%) ; njihova je zastupljenost bila znatno veća u starijoj podskupini (1183 ili 31, 5% ; p<0, 001). Pušenje je bilo daleko češće u mlađih (83, 1%) nego u starijih bolesnika (34, 4% ; p<0, 001). Inferiorna lokalizacija AIM bila je znatno češća (51, 7% prema 35, 2% ; p<0, 001), a bolnička smrtnost znatno niža u mlađih bolesnika (3, 6% prema 18, 5% ; p<0, 001). Zadnjih se godina (1999.-2001.) učestalost pušenja među mlađim bolesnicima dodatno povećala (s ranijih 81, 2% na 92, 7%), dok se uloga hipertenzije još smanjila (sa 36, 2% na 10, 9%), kao i bolnička smrtnost (sa 4, 3% na 0%). Posebno je, u svim dobnim skupinama, porasla incidencija tzv. non-Q infarkta, vjerojatno zbog boljeg razlučivanja akutnog koronarnog sindroma (npr. određivanjem razina troponina). Zaključuje se da je javljanje AIM u mlađim dobnim skupinama znatno češće u muškaraca, da je usko povezano s intenzitetom pušenja, da je bolnička smrtnost ovih bolesnika vrlo niska, te da prestanak pušenja predstavlja najvažniju profilaktičku mjeru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
