Naslov
Hrvatski nazivi kemijskih elemenata kod Franje Račkoga
(Franjo Rački’s Croatian names of chemical elements in 1853)

Autori
Ivšić, Dubravka ; Ivšić, Trpimir

Izvornik
Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (0350-2791) 42 (2016), 2; 331-352

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Franjo Rački ; hrvatski nazivi kemijskih elemenata ; počeci hrvatske znanstvene terminologije ; kemijski elementi u 19. st.
(Franjo Rački ; Croatian names of chemical elements ; beginnings of Croatian scientific terminology ; chemical elements in 19th c.)

Sažetak
Franjo Rački (1828–1894) poznat je kao povjesničar, filozof, jezikoslovac, političar i prvi predsjednik JAZU, no on je objavio i nekoliko prirodoslovnih radova. Jedan od njegovih prvih radova objavljen je u časopisu Kolo 1853. g. pod naslovom »Pokus narodno- lučbenog nazivlja«. U njemu Rački govori o važnosti terminologije za znanost, raspravlja o tome treba li kemiji u potpunosti narodno nazivlje i treba li strane nazive prilagođavati hrvatskom ili preuzimati u izvornom obliku te predlaže sustav hrvatskih naziva kemijskih elemenata. U ovome radu analiziraju se nazivi kemijskih elemenata koje je Rački predložio u »Pokusu narodno-lučbenog nazivlja« i to iz etimološke perspektive – na koji su način nazivi tvoreni, iz kojih su jezika preuzeti ili prilagođeni – te, gdje je moguće, iz kemijske perspektive – odgovara li naziv svojstvima elementa. Nazivi F. Račkoga uspoređuju se s poznatijim Šulekovim hrvatskim nazivima (iz 1874) te sa suvremenim hrvatskim nazivima kemijskih elemenata. Od 48 naziva kemijskih elemenata što ih je Rački javno predložio 1853. njih 29 ima uzor u češkom, deset naziva može se u potpunosti pripisati Račkom, osam je starijih, narodnih naziva, a jedna je posuđenica (platina). Pri tvorbi naziva Rački se držao načela koja je postavio: gdje je bilo moguće, koristio je hrvatsku riječ kao osnovu, a gdje nije bilo moguće, zadržao je stranu riječ (cinjak, cirkonjak, itrenjak, paladnjak, strontjak, titnjak). Nazive je sustavno tvorio sufiksom -njak, s inačicama -jak (kad osnova završava na -n), -ak, -enjak, -evnjak. Nijedan naziv kemijskih elemenata koji je Rački stvorio nije zaživio kao standardni hrvatski naziv, a nije imao odraza ni u udžbenicima iz prirodoslovlja u 2. pol. 19. st. Ipak nazivi Račkoga predstavljaju vrijedan prinos u povijesti hrvatske kemije i hrvatskog kemijskog nazivlja kao prvi sustavni pokušaj davanja hrvatskih naziva elementima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Filologija

POVEZANOST RADA