Naslov
Nacionalni i religiozni aspekti u djelima Mirka i Štefanije Jurkić
(National and religious aspects of the works of Mirko and Štefanija Jurkić)

Autori
Tomić, Draženko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Skup
Okrugli stol Mirko Jurkić profesor i književnik, glavni tajnik Matice hrvatske (1940-1945) povodom 130. obljetnice rođenja i 50. obljetnice smrti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mirko Jurkić, religija, nacija
(Mirko Jurkic, religion, nation)

Sažetak
Sami naslovi nekih Jurkićevih djela (Iz Završja, Dubrovačka legenda) već upućuju na nacionalne elemente. Pogledamo li Crtice i priče iz zapadne Bosne, područje od šume Koprivnice, Kupresa i Malovana do Livna i Glamoča s njegovim socijalnim, povijesnim i jezičnim posebnostima, onda u tom djelu nalazimo tek tri izraza: "hrvatsko more" u kontekstu govora o ljubavnoj pjesmi koja je došla iz Dalmacije (183), "hrvatska kuća" u kontekstu govora o trobojnici koju Jelica veze na svojim rupcima (193) i "hrvatska kraljevina" u kontekstu govora o Talijanima koji posežu za Dalmacijom (215). U pogovoru Štefanijinog romana Nevidljiva kraljica Mirko Jurkić piše o hrvatskoj povijesti. U Katalogu kolektivne izložbe Gabrijela Jurkića on piše o nekim nedosljednostima hrvatske kritike umjetnosti, a pridjev "hrvatski" najviše koristi u knjizi Životna škola Hrvatskog radiše. Štefanija Jurkić (1896. – 1971.), supruga Gabrijelova, suvremenica Mirkova, je vrlo plodna bosansko-hercegovačka spisateljica, učiteljica po zanimanju, u svojim djelima njeguje nacionalne motive. S ljubavlju i ženskom pronicavošću slika Bosnu i druge krajeve. Dotiče širok spektar tema i vrijednosnih aspekata, ali uvijek s duhovitim, ženstvenim, idealističkim potezima s dubokim vjerskim doživljajem. Uvjerena kako svim događajima ravna Bog koji šalje ljude tamo i ovamo, i ona na pozornicu svojih romana uvodi i s nje izvodi brojne likove bez aspiracija da ponudi barem neko rješenje ozbiljnije životne dileme. Uz to, upušta se u rješavanje međureligijskih napetosti, nažalost bez nekog većeg uspjeha, a ponekad i kompliciranih međuljudskih odnosa. Sad uočimo kako Mirkova djela, za razliku od nekih Štefanijinih djela, imaju izraženiju dinamiku i logiku fabule. Mirkove priče, iako stilom pisanja jednostavne, svojim sadržajem i unutarnjom porukom su upravo jezovite, na granici užasa. Za razliku od Štefanije on na pozornicu izvodi manje likova, ali ih temeljitije oblikuje, stvarno nazočeći u djevojčinoj i mladićevoj glavi, u staričinoj i starčevoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA