Naslov
Koliko treneri trebaju sportske psihologe?
(Do coaches need sport psychology and how much?)

Autori
Barić, Renata ; Tandarić, Rebeka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
22. Dani Ramira i Zorana Bujasa: Sažeci priopćenja / Zarevski, Predrag ; Jurin, Tanja ; Modić Stanke, Koraljka - Zagreb : Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2015

Skup
22. dani Ramira i Zorana Bujasa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 16.04.2015. - 18.04.2015

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sport, treneri, psihologija
(sport, coaches, psychology)

Sažetak
Od sportaša i trenera stalno se očekuje izvrsnost. Napretkom tehnologije treninga razlike među sportašima sve su manje, a raste potreba kontroliranja svih faktora koji mogu utjecati na rezultat. Psihološka priprema (PP) prepoznata je kao važan dio ukupne pripreme sportaša jer olakšava realizaciju učinaka kondicijske, tehničke i taktičke pripreme. Ipak, mali broj sportaša i trenera surađuje sa psiholozima. Kako je trener presudan za uključivanje psihologa, cilj rada je ispitati stavove trenera o važnosti i korisnosti PP, razinu interesa za suradnju sa psihologom te s kojim se psihološkim problemima susreću treneri i njihovi sportaši. Na uzorku 39 hrvatskih vaterpolo trenera (Mdob=37.35 ; Mstaž=10.44) utvrđeno je da 95% smatra PP korisnom za obavljanje trenerskog posla ; svi bi surađivali sa psihologom, a samo 36% njih ima iskustvo suradnje. 97% je zainteresirano za psihološke edukacije ; najviše ih zanima kako riješiti probleme s roditeljima, kako motivirati sportaše, kontrola pobuđenosti/emocija i unaprjeđenje odnosa trener-sportaš-ekipa. Najizraženiji psihološki problemi sportaša koje treneri primjećuju su problemi koncentracije (60%), nesklad mogućnosti i realizacije (54%), strah od pogreške i neuspjeha (40%), nedisciplina na treninzima (40%) i nedostatak samopouzdanja (37%). Trećina trenera uočava podbacivanje na natjecanjima (31%), tremu (29%), opterećenost mišljenjem drugih (29%), nedostatak motivacije (26%), slabu kontrolu emocija (26%), sukobe u ekipi (26%), probleme s ljutnjom (23%), opterećenost rezultatom (23%), previsoka očekivanja (20%) i slabu kohezivnost tima (20%). Vezano uz trenerski posao ističu probleme s roditeljima (51%), stres (34%), nedostatak znanja iz psihologije i pedagogije (20%), slabu kontrola emocija (20%), pritisak rezultata (20%), probleme komunikacije (14%), nesigurnost pri vođenju utakmice (11%). Odgovornost je sportskih organizacija da kroz brigu za svoje kadrove odgovori na njihove potrebe i olakša realizaciju sportskih ciljeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA