Naslov
Indirektni oblici vršnjačkog nasilja
(Indirect forms of bullying)

Autori
Bilić, Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka Peti kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem / Husremović, Dženana ; Koso-Drljević, Maida - Sarajevo : Društvo psihologa BiH, 2017, 113-113

ISBN
0-000-00000-0

Skup
Peti kongres psihologa Bosne i Hercegovine s međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 02.03.2017. - 04.03.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
relacijsko nasilje, elektroničko nasilje, seksting, videosnimanje napada
(relational violence, cyberbullying, sexting, happy slapping)

Sažetak
Kad se govori o nasilju među vršnjacima obično se misli na fizičko nasilje, popraćeno vikanjem i vrijeđanjem, koje se događa izravno, licem u lice, počinitelji su poznati, a posljedice evidentne. Manje se zna o indirektnim oblicima nasilja kojeg karakterizira namjerno i ponavljano nanošenje boli ili štete žrtvi, pritom počinitelj nastoji ostati neprimijećen i tako zaštićen od protunapada ili osude okoline. Zbog prikrivenog postupanja i nedostatka opipljivih dokaza o posljedicama, ovi oblici nasilja se ne shvaćaju dovoljno ozbiljno. Cilj ovog rada je analiza dominantno indirektnih oblika vršnjačkog nasilja i zlostavljanja – relacijskog i elektroničkog. Relacijsko nasilje karakterizira sofisticirana manipulacija vršnjačkim odnosima, s ciljem uništavanja bliskih veza i osjećaja prihvaćanja te nanošenja štete ugledu i dobrobiti žrtve. Često se uzima kao ženski fenomen. Analiziraju se njegove forme (ogovaranje, socijalno isključivanje, „tretmani tišinom“, spletkarenje), dinamika i posljedice. Moderna tehnologija pokazala se kao savršeno i moćno sredstvo za proširivanje relacijskog nasilja iz realnog u virtualni svijet. A vrijeđanje porukama, klevetanje i isključivanje pomoću elektroničkih uređaja postaje učinkovitije i brže, a posljedice teže. No, tehnologija je potaknula i sasvim nove modalitete nasilničkog ponašanja, kao što je krađa identiteta (lažno predstavljanje, krađa lozinki), elektroničko razotkrivanje (nedozvoljeno distribuiranje ili javno objavljivanje osjetljivih, povjerljivih ili neugodnih privatnih informacija, poruka ili slika). Iz ove skupine posebnu pozornost izaziva seksting, odnosno slanje seksualno sugestivnih ili eksplicitnih sadržaja bez pristanka žrtve. U posebnu kategoriju elektroničkog nasilja svrstavaju se uznemiravanje i uhođenje, koje ponekad uključuje ozbiljne prijetnje i ucjene. Njima se dodaje i videosnimanje napada kao kombinirani oblik, kojeg karakterizira fizički napad na bezazlenu žrtvu s ciljem da je se snimi u ponižavajućoj situaciji (realno nasilje). Zatim se događaj objavljuje na Internetu s namjerom da žrtva tijekom prikazivanja doživi sramoćenje. Nasilje se nastavlja u virtualnom prostoru kad promatrači dopisuju svoje, najčešće zlonamjerne, komentare. Dakle, tehnologija se koristi na zastrašujući način, s tendencijom da se tretira kao vrsta zabave. Kako je indirektnom nasilju izložen veliki broj učenika, a posljedice izrazito štetne za žrtvu, štetnije nego u slučaju fizičkog nasilja, sugerira se da ono treba imati prioritet u programima prevencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA