Naslov
Odrednice stavova i zadovoljstva građana hrvatskim zdravstvenim sustavom
(Determinants of citizen’s attitudes and satisfaction with the Croatian health care system)

Autori
Popović, Stjepka

Izvornik
Medicina Fluminensis (1847-6864) 53 (2017), 1; 85-100

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kvaliteta, pristup i evaluacija zdravstvene zaštite ; socijalne odrednice zdravlja ; zadovoljstvo pacijenata ; zdravstvene nejednakosti
(health care quality, access, and evaluation ; healthcare disparities ; patient satisfaction ; social determinants of health)

Sažetak
Cilj: Cilj istraživanja je utvrditi odrednice stavova i zadovoljstva građana hrvatskim zdravstvenim sustavom. Ispitanici i metode:U radu su korišteni podaci znanstveno-istraživač- kog projekta International Social Survey Programme (ISSP), modula Zdravlje (2011) koji su prikupljeni na nacionalnom reprezentativnom uzorku hrvatskih građana. Podaci su prikupljeni anketnim upitnikom na troetapnom stratificiranom slučajnom uzorku ispitanika starijih od 18 godina (N = 1120). Povjerenje i procjena kvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava, stavovi prema financiranju zdravstvenog sustava, procjena dostupnosti zdravstvenih usluga i zadovoljstvo zdravstvenim sustavom testirani su s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika, subjektivnu procjenu zdravlja, pokrivenost zdravstvenim osiguranjem i osobno iskustvo sa zdravstvom. Rezultati:Među sociodemografskim odrednicama najznačajnije su stupanj obrazovanja, narodnost i urbaniziranost mjesta prebivališta, pa osobe nižih stupnjeva obrazovanja, pripadnici manjina te osobe iz ruralnih predjela Hrvatske izražavaju pozitivnije stavove i veće zadovoljstvo zdravstvenim sustavom. Većina građana nespremna je izdvajati veća sredstva za poboljšanje kvalitete zdravstvenog sustava, a posebno je riječ o onim sociodemografskim skupinama koje su socijalno ugrožene. Subjektivna procjena zdravlja i zdravstveno osiguranje najznačajnije su odrednice, pa što osobe bolje procjenjuju svoje zdravlje i što su bolje zdravstveno osigurane, to su stavovi pozitivniji i zadovoljstvo veće. Među odrednicama osobnog iskustva uskraćenost za zdravstvenu uslugu zbog predugih lista čekanja značajno smanjuje povjerenje i zadovoljstvo hrvatskim zdravstvenim sustavom. Zaključak:Istraživanja korisničke perspektive mogu pokazati smjer zdravstvenih reformi kakve građani žele, stoga bi trebala postati redovita mjera kvalitete hrvatskog zdravstvenog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Sociologija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA