Naslov
Slavistika i kroatistika ili: Koliko se međusobno poznajemo
(SLAVIC AND CROATIAN STUDIES or “How well do we know each other?”)

Autori
Sesar, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Riječki filološki dani 10, Zbornik radova / Badurina, Lada - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016, 281-292

ISBN
978-9537975-34-0

Skup
Riječki filološki dani 10

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 27.11.2014. - 29.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
slavistika ; kroatistika ; povijest ; sadašnjost
(Slavic studies ; Croatian studies ; history ; contemporary relationship)

Sažetak
Odnos između slavistike i kroatistike općenito podrazumijeva odnos između jedne široko shvaćene filologije srodnih jezika i književnosti prema filologiji jednoga člana „obitelji“ i obrnuto. Kao i ostali odnosi u velikoj obitelji i on se tumači ovisno o kutu gledanja, odnosno o shvaćanju slavistike i kroatistike iz perspektive europske (slavenske i neslavenske) i hrvatske slavistike i kroatistike. Povijest toga odnosa datira od početaka formiranja jezikoslovlja kao samostalne znanstvene discipline u okviru humanističkih znanosti, odnosno od stvaranja modernih nacionalnih filologija u 19. stoljeću, kad su je (tu povijest) počeli ispisivati pioniri slavenske filologije i do danas priznati slavisti. Razumljivo je da su istražujući povezanost slavenskih jezika u povijesti i suvremenosti polazili od vlastitoga jezika i njime pisane književne baštine, koja je s vremenom sve više postajala predmet istraživanja druge znanstvene discipline – znanosti o književnosti. Zbog udaljavanja jezikoslovlja i znanosti o književnosti danas u znanstvenim istraživanjima više gotovo i nema primjera sinteze lingvističkoga i književnoznanstvenoga pristupa književnom jeziku i književnom djelu, a filologija „u užem smislu“ postala je sinonim za jezikoslovlje. Tome je pridonijela i suvremena standardologija, odnosno teorija standardnoga jezika, koja književni jezik odjeljuje od standardnoga. Današnji odnos između slavistike i kroatistike teško je razumjeti bez povijesnoga konteksta, kojemu valja dodati inozemne i domaće (hrvatske) slavističko- kroatističke poveznice. Zbog širine i složenosti teme ograničit ćemo se na pitanje koliko se međusobno poznajemo, odnosno po čemu se danas u odnosu prema hrvatskom jeziku i književnosti bitno razlikuje inozemna, ponajprije slavenska, slavistika i kroatistika od hrvatske slavistike i kroatistike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Rad je vezan uz projekt KOMPAS (2131) Hrvatske
zaklade za znanost ; voditeljica dr. sc. Neda
Pintarić

POVEZANOST RADA