Naslov
Povezanost trofejne kvalitete svinje divlje (Sus scrofa L.) sa stanišnim uvjetima u lovištima Splitsko-dalmatinske županije
(Relationship between trophy quality of wild boar (Sus scrofa L.) and habitat conditions in the hunting grounds of Splitsko-Dalmatinska County)

Autori
Bošković, Ivica ; Cvitković, Ivan ; Florijančić, Tihomir ; Ozimec, Siniša ; Rebekić, Andrijana ; Degmečić, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
52. hrvatski i 12. međunarodni simpozij agronoma, Zbornik sažetaka/Book of Abstracts / Vila, Sonja ; Antunović, Zvonko - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2017, 176-177

Skup
52. hrvatski i 12. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 12.02.2017. - 17.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Sus scrofa ; trofej ; lovište ; stanište
(Sus scrofa ; trophy ; hunting ground ; habitat)

Sažetak
Svinja divlja (Sus scrofa L.) najraširenija je i najbrojnija vrsta krupne divljači u Hrvatskoj. Uspješna prilagodba različitim staništima, dostupnost izvora hrane i reproduktivna sposobnost omogućili su joj opstanak i širenje u nova područja. U Splitsko- dalmatinskoj županiji ustanovljena su 83 lovišta, od kojih 20 državnih i 63 zajednička otvorena lovišta. Područje županije osobito je raznoliko prema reljefnim, geomorfološkim, klimatskim i hidrografskim uvjetima, što utječe na sastav i zastupljenost staništa pogodnih za obitavanje populacije divlje svinje. U strukturi stanišnih tipova prevladavaju: termofilne mješovite šume i šikare medunca sa bijelim grabom, šume i šikare medunca sa crnim grabom, dračici i suhi vapnenački kamenjarski travnjaci. Zajedno pružaju dobar zaklon te obilje biljne i animalne hrane divljoj svinji u lovištu. Zbog prisutnosti predatora (vuk, čagalj), lovišta kopnenog dijela županije svrstana su u III. bonitetni razred, dok je na otocima utvrđen II. bonitetni razred za gospodarenje divljom svinjom. Raznolikost povoljnih prirodnih, prvenstveno šumskih staništa te mir u lovištu, naročito u teže dostupnim područjima, preduvjeti su kvalitetnog gospodarenja divljom svinjom, na što upućuje i struktura trofeja. Analizirana je trofejna i dobna struktura veprova odstrijeljenih tijekom osam lovnih godina (2008./2009.-2015./2016.) u zajedničkim otvorenim lovištima. Ukupno je ocijenjen 221 trofej, a raspon ocjena iznosio je od 95, 05 do 136, 40 CIC točaka. Kapitalnih trofeja s ocjenom ≥ 110, 00 CIC točaka bilo je 92 (42 % ocijenjenih), od kojih je 50 steklo brončanu medalju, 18 srebrnu i 24 zlatnu medalju. Prosječna dob svih ocijenjenih veprova iznosila je oko 6 godina, dok je u veprova sa brončanom ili srebrnom medaljom iznosila oko 8 godina, a sa zlatnom medaljom oko 9 godina. Prosječni porast trofejne vrijednosti iznosi dvostruko, za 20 CIC točaka u dobi od 3. do 7. godine, u odnosu na porast od 10 CIC točaka u dobi od 7. do 10. godine. Preporuka je primijeniti 7. godinu života kao najnižu gospodarsku dob vepra, koji tada postiže kapitalni trofej.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA