Naslov
Tko doji, tko ne doji i zašto ne?
(Who breastfeeds, who doesn't and why not?)

Autori
Zakarija-Grković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Dojenje: ključ do trajnostnega razvoja/Breastfeeding: A key to sustainable development -Zbornik prispevkov/Symposium proceedings / - , 2016, 71-73

Skup
IX Međunarodni simpozij o dojenju in laktaciji

Mjesto i datum
Laško, Slovenija, 07.10.2016. - 08.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
dojenje ; razlozi prestanka dojenja ; prediktori dojenja ; Hrvatska
(breastfeeding ; breastfeeding cessation ; breastfeeding predictors ; Croatia)

Sažetak
Uvod: stope dojenja u Republici Hrvatskoj su daleko od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, sa samo 4, 1% majki koje doje do djetetove druge godine života. Cilj: proučiti razloge te rizične čimbenike koji su povezani s nadohranom u rodilištu te čimbenike koji povećavaju rizik ne-dojenja s 3, 6, 12 i 24 mjeseci. Prikazati iskustva žena koje su dojile do djetetove druge godine života. Predložiti načine poboljšanja stope dojenja. Postupci: biti će prikazani rezultati istraživanja provedena u Splitu u razdoblju 2008. do 2016. godine. Rezultati: Rizični čimbenici za dojenje možemo podijeliti u potencijalno promjenjive i nepromjenjive. Prvi su: nepohađanje trudničkog tečaja, pušenje, planirana upotreba dude, davanje formule u rodilištu, nedostatak pomoći/informacija u rodilištu, razgovor s ginekologom u trudnoći, carski rez pod općom anestezijom i umotavanje djeteta pri porodu. Glavni razlog nedojenja u rodilištu i s 3, 6 i 12 mjeseci je nedostatak mlijeka, a s 24 mj. odbijanje dojke. Razlozi dojenja do druge godine su djetetovo traženje, zdravlje djeteta i zdravlje majke. Glavni izvor informacija o dojenju žene koje dulje doje traže s interneta, a najmanje dobivaju od pedijatra. Većina doji na javnim mjestima i pri tome ne doživljavaju neugodnosti, ali bi još češće izlazile kada bi postojala službena mjesta za dojenje. U okolini, najpozitivnije reagiraju njihovi partneri na dojenja nakon godinu dana, a najlošije kolege na poslu. Plaćenu stanku za dojenje žene ne koriste nakon povratka na posao. Zaključak: potrebno je poznavati rizične čimbenike za dojenje te pružiti ciljanu dodatnu potporu tim majkama. Istovremeno pozvani smo uklanjati prepreke za dojilje te istražiti intervencije koje bi im pri tome pomogle. Nužno je poboljšati edukaciju zdravstvenih djelatnika i majki o dojenju te ih upoznati s njihovim pravima glede dojenja. Jedan vid konkretne akcije za poboljšanje prehrane dojenčadi i male djece jest uključenje u World Breastfeeding Trends Initiative.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA