Naslov
Osobine patronažnih sestara i utjecaj na praksu u svezi dojenja
(Attributes of community health nurses and their impact on breastfeeding practices)

Autori
Jović, Mirjana ; Zakarija-Grković, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Hrvatska proljetna pedijatrijska škola: XXXIII. seminar za liječnike i medicinske sestre - Zbornik radova za medicinske sestre / - , 2016, 130-138

Skup
Hrvatska proljetna pedijatrijska škola: XXXIII seminar

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 18.04.2016. - 22.04.2016

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
osobine ; edukacija ; dojenje ; patronažne sestre ; praksa
(attributes ; education ; breastfeeding ; community nurses ; practice)

Sažetak
Cilj istraživanja: Ispitati postoje li razlike u poznavanju prakse o dojenju kod patronažnih sestara s obzirom na oblik njihovog obrazovanja iz područja medicine dojenja te u odnosu na njihove socio- demografske osobine. Metode: Ovo presječno istraživanje provedeno je u travnju 2014. godine u Patronažnoj djelatnosti Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Od ukupno 91 patronažne sestre, devedeset i tri posto (n=85) je bilo uključeno u istraživanje. Anonimni upitnik se sastojao od 2 dijela: 16 pitanja o socio-demografskim osobinama i 15 pitanja o praksi vezanoj uz dojenje, napravljenih uz pomoć UNICEF-ovog Priručnika za osoblje rodilišta i udžbenika ‘Core Curriculum for Lactation Consultant Practice’. Rezultati su obrađeni statističkim paketom Statistica 7, 0., a interpretirani na razini značajnosti P<0, 05. Rezultati: Najbolju praksu u svezi dojenja pokazale su ispitanice koje su imale samo dodatnu i one koje su imale dodatnu i formalnu edukaciju o dojenju (P=0, 008, χ²=11, 8), te one koje imaju od 10 do 20 godina radnog staža u patronažnoj djelatnosti (P=0, 009, χ²=9, 5). Životna dob, paritet i duljina dojenja ispitanica nisu značajno povezani s praksom o dojenju. Jedna trećina (29%) ispitanica nije imala nikakvu edukaciju o dojenju. Najzastupljenije teme tijekom formalnog obrazovanja bile su: anatomija dojke, fiziologija stvaranja i imunološka svojstva ljudskog mlijeka. Kliničku praksu je imalo 29, 5% formalno obrazovanih ispitanica, od kojih je njih sedam imalo manje od 4 sata. Gotovo sve ispitanice izrazile su potrebu za dodatnom edukacijom, a prednost daju tečaju (45%) i prikazu slučaja (32%) kao oblicima edukacije. Zaključak: Dodatno obrazovanje o dojenju, uz radno iskustvo, pozitivno utječe na praksu patronažnih sestara u svezi dojenja, dok formalno obrazovanje se pokazalo nedostatnim. To ukazuje na potrebu poboljšanja istoga, u smislu povećanja broja sati kliničke prakse i zastupljenosti tema, kao i omogućavanje dodatne edukacije svim patronažnim sestrama, kako bi postigle potrebno stručno znanje za pružanje kvalitetne pomoći dojiljama i njihovim obiteljima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA