Naslov
Reforma revizije u parničnom postupku
(Reform of Second Appeal Procedure in Civil Litigation)

Autori
Bratković, Marko

Izvornik
Hrvatska pravna revija (1332-8670) 17 (2017), 2; 79-94

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
revizija po dopuštenju, izvanredna revizija, Vrhovni sud, novela Zakona o parničnom postupku
(second appeal by permission, exceptional second appeal, the Supreme Court, Code on Civil Procedure Amendments)

Sažetak
Ne samo suviše zatvorena, nego i previše otvorena vrata Vrhovnoga suda ugrožavaju ispunjavanje njegove ustavne uloge (Galič, 2007.). Polazeći od teze da Vrhovni sud preko aktualnog uređenja tzv. redovne i izvanredne revizije i s preko 20.000 revizijskih predmeta u radu u 2015. godini ne može ostvarivati svoju ustavnu zadaću osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u nacrtu novele Zakona o parničnom postupku iz 2016. godine predviđeno je uređenje jednog tipa revizije – revizije po dopuštenju Vrhovnoga suda, u biti vrlo nalik izvanrednoj reviziji iz čl. 382., st. 2. aktualnog Zakona o parničnom postupku. Revizijom po dopuštenju ograničio bi se pristup Vrhovnom sudu tako da bi taj sud, na temelju zakonom okvirno definiranih kriterija, dopuštao reviziju samo u predmetima važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava preko sudske prakse. Vrijednosni, kauzalni i proceduralni kriterij više ne bi bili relevantni za dopustivost revizije. Postupak selekcije predmeta bio bi organiziran tako da bi Vrhovni sud odlučivao o dopustivosti revizije na temelju strankina relativno kratka prijedloga za dopuštenje revizije i njegovih priloga. Tek ako bi sud reviziju dopustio, stranka bi podnosila obrazloženu reviziju, o čijoj bi osnovanosti odlučivao Vrhovni sud. Kako bi se tom sudu omogućilo da se kvalitetno posveti važnim pravnim pitanjima iz predmeta u kojima je reviziju dopustio, Vrhovnom je sudu povjerena ovlast da s tek sumarnim pisanim obrazloženjem odbije prijedlog za dopuštenje revizije. Iako se neke od pretpostavaka nužnih za njezino ostvarenje tek trebaju ostvariti, predložena je reforma revizije konceptualno dobra i na tragu pozitivnih komparativnih iskustava. Nacrt bi zakonskog teksta trebalo, međutim, nomotehnički dotjerati, a ciljeve reforme revizije jasnije prezentirati (stručnoj) javnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA