Naslov
Značajke kvalitete oborina na riječkom području u različitim sinoptičkim situacijama
(Precipitation quality characteristics in different synoptic situations at Rijeka area)

Autori
Đuričić, Vesna ; Bajić, Alica ; Šojat, Višnja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja - knjiga sažetaka / Arko-Pjevac, Milvana ; Kovačić, Marcelo ; Leiner, Srečko - Rijeka : Prirodoslovni muzej Rijeka, 1996, 18-18

Skup
Prirodoslovna istraživanja riječkog područja

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.10.1996. - 26.10.1996

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kisele kiše; riječko područje;

Sažetak
U svrhu procjene onečišćenja riječkog područja određene su osnovne karakteristike kvalitete oborine uz različite tipove vremena za razdoblje 1981.-1995. godine. Na sjevernom Jadranu prevladavaju radijacijski tip vremena za koji je karakteristično slabo strujanje promjenjiva smjera uz vrlo jak utjecaj podloge i lokalnih čimbenika bilo kojeg porijekla (pa i lokalnih izvora emisije onečišćenja) i oborinski tip vremena kojeg karakterizira advekcija toplog i vlažnog zraka nad hladnu podlogu uslijed čega dolazi do stvaranja naoblake i oborine. Iz dnevnih uzoraka oborine kemijskom analizom određena je koncentracija glavnih iona i pH vrijednost. Pokazalo se da je na riječkom području u 45% slučajeva pala kisela oborina (srednja godišnja pH vrijednost kreće se od 4.11 do 5.10). Oborina uz radijacijski tip vremena bila je manje kisela od one uz oborinski tip, iz čega predpostavljamo da dio onečišćenja koji doprinosi kiselosti oborine dolazi iz drugih područja. Kiselosti oborine najviše doprinose sumporni i dušikovi oksidi. Sumpora iz sulfata bilo je u oborini na riječkom za red veličine više od dopuštenih granica štetnosti za okoliš (ukupno godišnje taloženje kretalo se od 1.31 do 4.77 gm-2, a tolerantne vrijednosti su od 0.2 do 0.5 gm-2). Sulfata u oborini je bilo više uz radijacijski tip vremena, izuzev razdoblja od 1988. do 1991. godine, pa predpostavljamo da veliki dio sumpornih spojeva potječe od lokalnih izvora onečišćenja. Ukupnog dušika iz nitrata i amonijaka palo je s oborinom na riječkom području 2-3 puta više od tolerantnih granica (ukupno godišnje taloženje dušika bilo je od 1.65 gm-2 do 6.12gm-2). U cijelom promatranom razdoblju dušika je bilo znatno više uz radijacijski tip vremena nego uz oborinski, što navodi na zaključak da se velik dio dušikovih spojeva ispire lokalno. Mjerno mjesto za uzimanje uzoraka oborine nalazi se praktički u gradu, relativno blizu prometnice, pa je vjerojatnost lokalnog onečišćenja oborine dušikovim spojevima velika (promet je uz industriju glavni izvor emisije dušikovih spojeva u atmosferu). Koncentracije iona klora i natrija u oborini su znatno više uz oborinski tip vremena uz prevladavajuće jugozapadno i južno strujanje mora. Naime, poznato je da blizina mora utjeće na povećanje koncentracija iona klora, natrija, a i sumpora u oborini. Iona kalija i kalcija ima više u radijacijskom tipu vremena, pa predpostavljamo da pokazuju pretežit utjecaj lokalnih izvora onečišćenja (naročito kalcij od prašine), dok su koncentracije magnezija u oborini vrlo slične u oba prevladavajuća tipa vremena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA