Naslov
Prognoza pojave i mogućnosti suzbijanja žičnjaka u batatu
(Forecast and supression of wireworms in sweet potato)

Autori
Lemić, Darija ; Čačija, Maja ; Virić Gašparić, Helena ; Bažok, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017, 15-16

Skup
61. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2017. - 10.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
žičnjaci, batat, prognoza pojave
(wireworms, sweet potato, forecast)

Sažetak
Batat je kultura iz porodice slakova porijeklom iz Amerike. U Europi je do nedavno bio nepoznat, a njegova je proizvodnja u Hrvatskoj vrlo mala. U prehrani se koriste sekundarna zadebljanja korijena (pogrešno nazivana gomoljima). Iako je batat bi reklamiran kao kultura koju ne napadaju bolesti i štetnici, zadnjih godina ipak su zabilježene značajne štete od žičnjaka. Korijen batata vadi se od kolovoza do listopada ovisno o sorti, vremenu sadnje i klimi te je upravo u tom periodu uočen jak napad žičnjaka. Kasni napad žičnjaka događa se zbog vertikalne migracije ličinki koje iz dubljih slojeva migriraju prema korijenju radi ishrane. Žičnjaci ishranom na batatu pričinjavaju uske hodnike te se ubušuju do sredine korijena, koji trune i gubi tržišnu vrijednost. Poznavanje povijesti parcele ključno je za prognozu pojave žičnjaka u batatu. Odrasli oblici žive na cvjetovima livadnog bilja, pašnjaka, lucerišta, strnih žitarica, te nakon kopulacije odlažu jaja u tlo. Iz jaja izlaze žičnjaci koji u slijedeće dvije godine pričinjavaju štete. Zato je važno za sadnju batata izbjegavati površine koje su prethodne godine označene kao rizične. Prije sadnje batata preporuča se pregled tla na prisustvo žičnjaka. Ukoliko je pregledom tla utvrđena brojnost žičnjaka iznad praga štetnosti, a nemoguće je izbjeći sadnju na toj površini, neophodno je provesti mjeer zaštite. Na tržištu u RH ne postoje registrirana sredstva za primjenu u batatu, međutim postoje sredstva koja se koriste za tretiranje tla širom uz inkorporaciju ili u redove prilikom sjetve/sadnje, a koja uspješno suzbijaju žičnjake u mnogim ratarskim i povrtnim kulturama pa se proizvođačima preporučuje zahtijevati proširenje dozvole. Osim kemijskih postoje agrotehničke mjere koje mogu smanjiti populaciju žičnjaka (plodored, navodnjavanje, intenzivna obrada tla, lovne biljke, ranije vađenje korijenja). Međutim, zbog velikog broja biljaka domaćina, dugog životnog vijeka žičnjaka te njihovih migracija u tlu, učinkovitost spomenutih mjera je vrlo slaba. U posljednje vrijeme intenzivno se istražuju mogućnosti biološkog suzbijanja. Iako ptice i grabežljivi trčci, entomopatogene nematode i entomopatogene gljive (Beauveria i Metarhizium sp.) mogu napasti žičnjake, niti jedan navedeni organizam ne uspijeva smanjiti populaciju ispod praga štetnosti u slučajevima visoke zaraze. U tijeku su istraživanja učinkovitosti sinergističkog djelovanja entomopatogenih gljiva i derivata mikroorganizama tla u suzbijanju žičnjaka. Rezultati su obećavajući, međutim formuliranje takvih pripravaka te istraživanja najboljih metode aplikacija dugotrajno je i skupo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA