Naslov
Potrošnja mesa za opskrbu ljudi u Europi i proizvodnja svinja u Republici Hrvatskoj - kada, gdje i koliko (II.dio)
(Meat consumption for human supllies in Europe and swine production in the Republic of Croatia - when, where and how much (Part II.))

Autori
Balenović, Tomislav ; Balenović, Mirta

Izvornik
Veterinarska stanica (0350-7149) 32 (2001), 1; 15-24

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, rasprava, stručni

Ključne riječi
svinjogojska proizvodnja; potrošnja mesa; proizvodni podaci
(swine production; meat consumption; production data)

Sažetak
Da se zadovolje potrebe ljudi, prema preporuci Instituta za hranidbu Bjeloruske medicinske akademije, potrebno je na godinu 85 kg mesa i mesnih prerađevina po žitelju. Količine najviše potrošene svinjetine kretale su se od 39,0 kg u Francuskoj do 69,4 kg u Danskoj. Za dobro zdravlje stanovnika u Republici Hrvatskoj trebalo bi proizvesti 218.000 - 269.000 tona svinjećeg mesa na godinu. Za to je potrebno u godini zaklati 6.156.000 do 7.614.000 svinja. U razdoblju od 1970. do 1995. godine u Hrvatskoj se svake godine zaklalo 1.295.000 do 2.844.000 svinja. U istom razdoblju godišnji broj krmača i suprasnih nazimica u Hrvatskoj iznosio je 178.000 do 288.000. U to vrijeme plotkinje su oprasile 2.285.000 do 3.439.000 prasadi. Po plotkinji je svake godine opraseno 10,16 do 13,84 praščića. Na velikim svinjogojskim farmama u Hrvatskoj primjenjivali su se različiti postupci rasplođivanja svinja. Stoga su bili postignuti različiti indeksi prasenja; od 2,1 do 2,3 puta. Tijekom godina razlikovao se prosječni broj odojaka živorođenih kako po leglu (9,10 - 9,80) tako i po krmači na godinu (19,16 - 22,17). Proizvodni pokazatelji u svinjogojskoj proizvodnji navedeni u izvješću HSSC-a daju uvid u stanje svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 31. prosinca 1999. bilo 198.000 krmača i suprasnih nazimica. Udio plotkinja na velikim farmama bio je 85,4 posto, a ostatak od samo 14,6 posto bio je u obiteljskim gospodarstvima. Od sveukupnog broja plotkinja (198.000) samo je 28.568 plotkinja ili 14,4 posto bilo pod kontrolom HSSC-a. U najmanjoj podrživoj svinjogojskoj tvrtki prema istraživanjima, prosječni godišnji broj plotkinja bio bi 81,64. Prema izvješću HSSC-a uzgajivači sa 20 i više krmača sudjeluju u proizvodnji sa svega 1,23 posto, a podatak od 58,24 posto uzgajivača s jednom plotkinjom govori o intenzitetu proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima. Značajno mjesto u proizvodnji svinja, a i na tržištu svinja za klanje, imaju velike farme. U 1999. godini praćeni su proizvodni podaci u 20 proizvodnih jedinica. U tih 20 farmi bilo je u proizvodnji 26.618 plotkinja. Prosječan broj legla u godini po krmači bio je 2,10, živorođene prasadi po leglu 9,32, a odbijene 7,94 prasadi. Prosječna tjelesna masa svinja pri isporuci za klanje bila je 97,84 kg, prosječan dnevni prirast tijekom tova 575 grama, a utrošak hrane za kilogram prirasta tijekom tova 3,58 kilograma. Prosječna težina polovica na liniji klanja iznosila je 75,94 kg, a prosječni postotak mesa u polovicama 53,01 (trgovačka klasa "U").

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA