Naslov
Rasprostranjenost uzročnika crvene pjegavosti borovih iglica na području Istre i šumarije Đurđevac
(Distribution of causative agents of red band needle blight of pines in Istria and area of Đurđevac forestry office)

Autori
Kranjec, Jelena ; Milotić, Marno ; Milošić, Lara ; Kolar, Antonija ; Diminić, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 61. seminara biljne zaštite / Bogdan Cvjetković - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2017, 37-37

Skup
61. Seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2017. - 10.02.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Dothistroma, bor, osipanje iglica
(Dothistroma, pine, needle blight)

Sažetak
Uzročnik crvene pjegavosti borovih iglica, patogena gljiva Dothistroma septosporum, je u Hrvatskoj prvi puta uočena na crnom boru (Pinus nigra J.F.Arnold) u okolici Slavonskog Broda 1963. godine, odakle se proširila i u druga kontinentalna i obalna područja te je otkrivena na više vrsta borova (Pinus mugo Turra, P. ponderosa Douglas ex C.Lawson, P. strobus L., P. densiflora Siebold & Zucc i P. sylvestris L.). Iako se gljiva širi na različitim vrstama borova i drugih četinjača diljem Europe, uzrokujući prijevremeno osipanje iglica, smanjenje prirasta te naposljetku odumiranje stabala, u Hrvatskoj zasad postoji malo podataka o njenoj distribuciji te osjetljivosti različitih domaćina. U ovom su se istraživanju tijekom 2015. i 2016. godine sakupljale iglice s tipičnim simptomima na području Istre te šumarije Đurđevac na crnom i običnom boru, kako bi se utvrdio broj plodišta gljive po iglici i njihova zrelost te prisutnost plodišta drugih vrsta gljiva ujesen i u proljeće. Prema dobivenim rezultatima se biologija gljive u Hrvatskoj poklapa s onom opisanom u drugim zemljama sličnih ili istih klimatskih prilika, iako postoje određene razlike između dva istraživana područja i domaćina, pri čemu se crni bor pokazao osjetljivijom vrstom. Veći intenzitet zaraze je utvrđen na području Istre, što se može objasniti razlikom u količini oborina i njihovim rasporedom tijekom godine ili duljim vremenskim periodom trajanja bolesti. Dobiveni podaci su značajni jer mogu doprinijeti optimizaciji procesa planiranja i provedbe mjera integrirane zaštite borovih sastojina i kultura.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA