Naslov
Međujezični dodiri i utjecaji: stranojezični elementi u leksiku hrvatskoga jezika.
(Language contact and influence: foreign linguistic element sin the croatian lexicon)

Autori
Turk, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Riječki filološki dani - Deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem / Badurina, Lada - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2016, 323-332

ISBN
978-953-7975-34-0

Skup
Riječki filološki dani - Deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 27.11.2014. - 29.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
hrvatski jezik, strani jezici, jezični kontakt, interferencija, transferencija, integracija, posuđenice, hibridne posuđenice, prevedenice, semantičke posuđenice
(Croatian, foreigen language, language contact, interference, transference, integration, loanword, loanblends, loanshifts, semantic loans)

Sažetak
Višestoljetni su civilizacijski, kulturni, politički, ekonomski i ini dodiri različitih naroda doveli do njihovih jezičnih dodira i posljedično međusobnih utjecaja. Međujezični se utjecaji očituju u različitim oblicima, kao što su interferencija, transferencija ili jezično posuđivanje integracija i prebacivanje kodova. U lingvistici se jezičnih dodira najveća pozornost posvećuje leksičkomu posuđivanju. Razlozi za leksičko posuđivanje i njegov opseg ovise o različitim društvenim čimbenicima i kontaktnim situacijama. Ono je pretežito motivirano potrebom za imenovanjem novih pojmova. U takvom se posuđivanju popunjavaju leksičke praznine ili uvode istančanije razlike u značenju koje ne postoje u domaćim riječima. U odnosu na jezik davalac razlikuju se: a) posuđenice u kojima dolazi do morfemske importacije bez supstitucije, b) hibridne posuđenice u kojima dolazi do morfemske supstitucije i do importacije, c) prevedenice koje pokazuju morfemsku supstituciju bez importacije, d) semantičke posuđenice u kojima dolazi do semantičke importacije bez morfemske importacije. U odnosu na jezik davalac razlikuje se daljnja etimologija (etymologia remota) i neposredna etimologija (etymologia proxima). Hrvatski kao jezik maloga europskoga naroda, sukladno svojim snagama pulsirao je u duhovnim kretanjima koja su ga okruživala i živo se uključivao u europske kulturne i civilizacijske tokove i u mnogome oblikovao prema vanjskim uzorima, ali je pritom u standardološkoj svijesti bila jasno izražena sklonost da se stranojezični uzori ne prihvaćaju pasivno, nego da se prilagode njegovim zakonitostima ili da se prema stranim uzorima aktiviraju vlastite izražajne mogućnosti. Na razini stanardnojezičnih leksičkih činjenica, ponajprije u nazivlju, hrvatski pokazuje veliku sličnost u posuđenicama i prevedenicama s drugim europskim jezicima. Klasični su jezici, grčki i latinski, utkani u stručno nazivlje svih jezika jer su oni imali važan utjecaj za kulturu i znanost europskih naroda. Talijanski su elementi utkani u druge jezike u području glazbe, likovne umjetnosti, gastronomije, trgovine, bankarstva i književnog nazivlja. Francuski su elementi prisutni u području kulture, gastronomije, umjetnosti, mode i diplomacije. Njemačke su posuđenice vidljive u području znanosti, tehnike i filozofije. Recentni utjecaji u svim jezicima dolaze iz engleskog jezika u svim područjima društvene stvarnosti u politici, ekonomiji, trgovini, glazbi. Filmu, modi, računalstvu itd. S nekim je jezicima, poglavito s njihovim dijalektima, dodir hrvatskoga bio blizak, intenzivan i dugotrajan. To su talijanski, njemački, mađarski i turski, a njihov se utjecaj očituje u leksiku na standardnojezičoj i supstandardnoj razini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA